'Ljekovite' ribe

| More

U posljednje se vrijeme sve više govori o tome kako su otpadne vode prepune lijekova. To ne čudi. Ljudi često bacaju tablete kojima je istekao rok trajanja u zahodsku školjku. Što je još važnije, izbacuju ih i izlučivanjem urina. No, to je dio otpadnih voda a ne pitkih. Iako se oni pojavljuju i u pitkoj vodi, njihova je količina vrlo mala. EPA (američka Agencija za zaštitu okoliša) i njihovi suradnici sa Sveučilišta Baylor našli su ih na još jednom putu prema čovjeku. U ribama.

Prema najnovijem istraživanju Agencije za zaštitu okoliša i Sveučilišta Baylor, u ribama pet rijeka u SAD-u pronađeni su tragovi lijekova i kemikalija iz lijekova.

Između sedam vrsti lijekova pronađenih u tkivu i jetrima riba koje obitavaju u vodama u ili blizu Chicaga, Dallasa, Philadelphije, Phoenixa i Orlanda na Floridi, nalazili su se i poznati antihistamin difenhidramin (Benadril), lijek protiv grčeva te dvije vrste antidepresiva. Smatra se da u svakoj od tih rijeka dominiraju otpadne vode koje utječu u njih u velikim količinama iz obližnjih postrojenja za preradu otpadnih voda. (US News; h/t ProMed)

U tim su ribama pronađeni vrlo jaki lijekovi uključujući one za tlak, smanjivanje kolesterola, bipolarni poremećaj, epilepsiju, kao i mnogi sastojci iz proizvoda za osobnu njegu. Tu bismo trebali postaviti barem dva velika pitanja. Prvo je pitanje: kakav je utjecaj tih lijekova na ribe i na prehrambeni lanac čiji su one dio? Mnogi od tih lijekova imaju otrovno djelovanje na reprodukciju i razvoj, ili ih ometaju. Dosada su istraživanja o utjecajima lijekova u okolišu na životinjski svijet – farmako-ekologija – bila rijetka. Drugo veliko pitanje odnosi se na ljude koji jedu ribe. Kolika je vjerojatnost da je unos lijekova vodom ili hranom štetan? Je li to problem javnog zdravstva? Treba li misliti i na riblje koštano brašno koje se daje životinjama na farmama?

Na prvi se pogled to čini nevjerojatnim. Količina unesenih lijekova vrlo je mala, daleko manja od propisanih količina. S druge strane, trebamo puno naučiti o mogućim posljedicama. Primjerice, bi li redoviti niski unos određenih lijekova prouzrokovao enzime koji bi ih detoksificirali? Veća aktivnost enzima mogla bi utjecati na druge lijekove (npr. one pri liječenju) tako da izmijeni vrijeme djelovanja lijeka ili neke ostale funkcije.

FDA (američka Uprava za hranu i lijekove) ne uzima u obzir utjecaj odobrenih lijekova na okoliš. Mogu li se oni razviti u nešto štetnije? Prolaze li kroz postrojenja za preradu otpadnih voda? Postoji li rizik za okoliš? Možda bi se FDA trebala početi baviti time. Poznata je činjenica da se većina lijekova izluči iz tijela preko urina, zatim putuju rijekama i morima te završavaju u ribama koje ih vrlo uspješno nakupljaju.

Možda vas ova priča deprimira, no ribe očito jesu, uz teške metale i kemikalije, pune Zolofta, Prozaca…

Mrtve ribe

Također pogledajte

Akcije

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting