Četiri stvari koje bi se dogodile kada bi prestali jesti meso
Doznajte na koje bi sve načine pomogli i čovjeku i životinjama
U zadnjim tjednima siječnja, svibnja i rujna, razne aktivističke i nevladine organizacije kao što je 'Meat Abolition' održavaju forume i diskusije kako bi se podigla svijest o, prema njima, a i određenim stručnjacima, štetnosti prehrane koja je bazirana na mesu. Mimi Bekhechi iz PETA-a za Independent navela je pet načina kako bi promjena svjetske dijete utjecala na život, kako ljudi, tako i životinja.
Gladni diljem svijeta to više ne bi bili
Da, vaša govedina ili svinjetina se možda uzgaja lokalno, no što je hranom za životinje? Vegetarijanci i vegani nisu ti koji troše sve žitarice i soju na svijetu - to rade krave. Nevjerojatnih 97 posto svih usjeva soje pretvara se u hranu za domaće životinje.
Bilo bi potrebno 40 milijuna tona hrane kako bi se eliminirali najekstremniji slučajevi gladi na svijetu, no približno 20 puta te količine žitarica se servira životinjama na farmama kako bi se proizvodilo meso. U svijetu gdje 850 milijuna ljudi nema dovoljno za jelo, kriminalno je rasipno hraniti savršeno jestivom hranom hraniti životinje umjesto da se njome hrane ljudi, pogotovo zato jer je potrebno 2,7 kilograma žitarica kako bi se proizvelo 450 grama svinjetine.
Više bi zemljane površine bilo dostupno za rastući broj ljudi na svijetu
Diljem se svijeta velike površine zemlje pretvaraju u farme peradi, goveda i drugih životinja te ogromne količine usjeva potrebnih da ih se prehrani.
No, kada jedete hranu baziranu na biljkama potrebno vam je puno manje površine. Dobrotvorna organizacija Vegfam procjenjuje da farma od 10 hektara može uzdržavati 60 ljudi uzgajajući soju, 24 ljudi uzgajajući pšenicu ili 10 ljudi uzgajajući kukuruz, a samo dvoje ljudi uzgajajući krave.
Nizozemski znanstvenici predviđaju da bi se 2,7 milijardi hektara zemlje koje se trenutno koristi za ispašu moglo osloboditi u slučaju globalnog vegetarijanizma, uz još 100 milijuna hektara koji se koriste za uzgoj hrane za te životinje.
Milijarde životinja svoj bi život provele bez patnje
Na većini se industrijskih farmi životinje drže u skučenim uvjetima te nikada neće imati obitelji, tražiti hranu niti raditi išta što im je prirodno i važno. Većina neće moći osjetiti sunčevu svjetlost niti disati svježi zrak do dana kada će ih se utovariti u kamione na putu za klaonicu.
Rizik stjecanja otpornosti na antibiotike bi se smanjio
Životinje koje se uzgajaju u tvornicama prepune su bolesti zbog života u premalim i neadekvatnim prostorima, a takvi prostori prepuni prljavštine pogodni su za razvoj novih vrsta opasnih bakterija i virusa. Svinje, kokoši i druge životinje u farmama tvornicama hrane se lijekovima kako bi ih se održalo na životu u tim nehigijenskim i stresnim uvjetima, time povećavajući vjerojatnost razvoja bakterija otpornih na lijekove.
Viši dužnosnik u Organizaciji za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima nazvao je intenzivno industrijsko uzgajanje domaćih životinja 'prilikom za razvoj bolesti', dok je Američke centar za kontrolu i prevenciju bolesti ustvrdio da je 'većina antibiotika koji se koriste za liječenje životinja nepotrebno i neprimjereno te da su zbog njih svi manje sigurni.'
Objavljeno: veljača 2016.
Izvori:
www.jutarnji.hr
www.independent.co.uk