Koža

Većina od milijuna krava, svinja, ovaca i koza ubijenih zbog njihove kože, prolazi užase farmi za masovnu proizvodnju - prenatrpanost, nestašicu osnovnih životnih uvjeta, kastracije bez anestezije, žigosanje, obrezivanje repova i uklanjanje rogova. Na kraju svojih kratkih života, one su ošamućene udarcem, oderane kože, vise u zraku i krvare do smrti. Kupnja kože direktno pridonosi tvorničkim farmama i klaonicama, jer koža se smatra 55% tržišne vrijednosti stoke.

Vuna

Ovcama naraste mnogo više vune nego što im je potrebno za zaštitu i stoga pate tijekom vrućina. Paradoksalno, ovce s najviše vune, merino, uzgajaju se u najtoplijim i najsušim klimatskim uvjetima - u Australiji. Nakon što im se odstrani vuna, ovce su istog trena izložene hladnoći i vlagi. Od rođenja do smrti, prema ovcama se odnosi okrutno, od uzgoja, šišanja, transporta i na kraju klanja.

Paperje

Paperje je mekan sloj pahuljica pod perjem, koje se često čerupaju sa živih gusaka uzgajanih za hranu. Četiri ili pet puta tijekom svog života pate dok im čupaju oko pet unca perja po jednom procesu. Vještiji "čupatelj" perja može obraditi oko 100 ptica na dan. Poslije zadnjeg čerupanja guske ostavljaju pet tjedana, kako bi im izraslo što više perja, a zatim ih šalju kroz stroj koji im čupa najduža pera. Zatim idu u klaonicu.

Svila

Da bi se proizvelo 100 grama svile, potrebno je ubiti otprilike 1500 dudovih svilaca tako da ih žive skuhaju. Nekoliko čahura se sačuva da bi se razvili leptiri potrebni za razmnožavanje. Kad ženka izleže jajašca, zdrobe je zbog provjere zdravstvenog stanja. Ako se pokaže da je bila bolesna, njezina jajašca unište. Nakon parenja, muške leptire zatvore u košaru i bace. Zbog više generacija uzgoja leptiri više nemaju sposobnosti letenja te ih najčešće iz kanti pojedu ptice ispred uzgajališta svile.