Kako prijaviti zlostavljanje, usmrćivanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja
Teško zlostavljanje, mučenje i usmrćivanje životinja
Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje te teškom zlostavljanju životinje (svi oblici fizičkog zlostavljanja), što hitnije treba obavijestiti policiju koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju i/ili usmrćivanju životinje, podnosi kaznenu prijavu. Kaznenu prijavu zbog zlostavljanja i/ili usmrćivanja životinje može podnijeti i svjedok zlostavljanja/usmrćivanja životinje ili osoba koja ima saznanja o tome, i to pismenim putem nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu. Uz prijavu je potrebno priložiti što više dokaza koji mogu poslužiti u svrhu dokazivanja navoda iz prijave (fotografije ili videosnimke, iskazi svjedoka, obdukcijski nalaz, veterinarska dokumentacija).
Članak iz Kaznenog zakona prema kojemu se sankcionira zlostavljanje i ubijanje životinja:
Ubijanje ili mučenje životinja
Članak 205.
(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.
Kazneni zakon sankcionira i nesavjesno pružanje veterinarske pomoći:
Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći
Članak 208.
Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pružanju pomoći, pregledu, cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoršanje bolesti ili uginuće životinje,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Osim Općinskom državnom odvjetništvu, u ovom slučaju prijava se šalje i Hrvatskoj veterinarskoj komori.
Zlostavljanje životinja na javnome mjestu
Građani koji na javnome mjestu svjedoče zlostavljanju životinja trebaju odmah pozvati policiju i pozvati se na Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira:
Član 30.
Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1000 eura.
Zanemarivanje, mučenje i ubijanje životinja
U slučaju zanemarivanja životinje (loša prehrana, neprikladan smještaj, lanac urezan u meso, vidljivo bolesna životinja, sumnja da životinja nije cijepljena protiv bjesnoće i označena mikročipom i sl.) prijava se upućuje nadležnom komunalnom redarstvu i veterinarskoj inspekciji pismenim putem. U prijavi treba navesti što više detalja koji upućuju na kršenje Zakona o zaštiti životinja. Uz prijavu je dobro priložiti i što više dokaza kao što su fotografije ili videosnimke, iskazi svjedoka, veterinarska dokumentacija...
Prijava ne bi trebala biti anonimna, već sa svim podacima onoga koji podnosi prijavu, a u slučaju da se želi zadržati anonimnost prema prijavljenom, to se treba zatražiti u samoj prijavi.
Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili posjedniku životinje, kao i o svjedocima (ako ih ima) koji mogu potvrditi navode iz prijave. U slučaju kada bi posjednik zlostavljane ili zanemarivane životinje mogao ugroziti sigurnost podnositelja prijave ili svjedoka, od nadležne institucije, kojoj se podnosi prijava, potrebno je zatražiti anonimnost svjedoka i podnositelja prijave. Na kraju prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.
Komunalni redari zaduženi su za provedbu odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama, koje donosi svaka jedinica lokalne samouprave, a odluke i kontakti komunalnih redara dostupni su na njihovim internetskim stranicama. Npr. Odluka grada Zagreba može se vidjeti ovdje, a Odluka Općine Pribislavec ovdje.
Veterinarskoj inspekciji upućuje se bilo koje drugo kršenje Zakona o zaštiti životinja poput loših uvjeta u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, klanja svinja bez prethodnog omamljivanja, neprikladnog držanja tzv. domaćih životinja, nezakonitog rada skloništa i tako dalje...
Sve prijave veterinarskoj inspekciji, koja je dio Državnog inspektorata (DIRH-a), podnose se putem obrasca ovdje.
Napuštanje životinja
Kako i kome prijaviti napuštanje životinja saznaj ovdje.
Ranjavanje i ubijanje životinja od strane lovaca
Lovci koji ranjavaju i ubijaju pse i mačke (bez obzira na to jesu li životinje pod nadzorom skrbnika ili ne), u lovištu ili izvan njega, jednako krše zakon kao i ostali građani.
Stoga lovci prema psima i mačkama zatečenima u lovištima moraju postupati kao s napuštenim ili izgubljenim životinjama. To podrazumijeva dužnost lovca da obavijesti sklonište s kojim lokalna zajednica ima potpisan ugovor, gdje će se obaviti provjera je li pas mikročipiran i zbrinuti ga. Ako je pas mikročipiran, vratit će ga skrbniku i prijaviti komunalnom redarstvu kako bi skrbnik bio sankcioniran zbog ostavljanja psa bez nadzora. Ako pas nije mikročipiran i ne može se utvrditi skrbnik, dakle, ako se radi o napuštenoj životinji, svaka lokalna zajednica ima zakonsku obvezu zbrinjavanja tih životinja u sklonište.
Osim prijavljivanja lovaca koji ubiju psa ili mačku, lovce treba prijaviti policiji i ako se kreću izvan lovišta s puškom bez zaštitne navlake. Područje 300 metara udaljenosti od kuća ne smatra se lovištem.
Ažurirano: listopad 2024.