Životinjski rad na poslovima u šumi
Kao stručnjak, protivim se upotrebi životinjske snage u šumarstvu, jer je takva praksa kao potpuno nepotrebna ukinuta početkom 1960-ih. Nema terena u šumi gdje šumska mehanizacija ne može ući i raditi i to puno učinkovitije nego bilo koja životinja. To spominjem, jer je najčešće opravdanje za upotrebu životinjske snage floskula da strojevi 'ne mogu raditi na teškom terenu'.
Šumarstvo temeljeno na znanosti relativno je mlada djelatnost. Prvi znanstveni korijeni potječu s kraja 18. stoljeća (Francuska), ali šumarstvo znanstvenoga doba počinje tek krajem 19. stoljeća. Metodologija i stručni izrazi nisu se bitno izmijenili do danas. Živimo u 21. stoljeću, u doba strojeva i kompjutera, tako da su teški fizički poslovi prebačeni sa čovjeka i životinja na već modernizirane strojeve. Definicija šumarstva prema Šumarskoj školi Karlovac: 'Šumarstvo je tradicionalna struka u kojoj se ne događaju značajnije promjene osim u dijelovima koji se odnose na značajniju primjenu mehanizacije, te sakupljanjem, prijenosom i obradom podataka upotrebom računala.'
Prvi značajan pomak u šumarstvu rezultat je izuma motorne pile u Švedskoj potkraj
50-tih godina 20. stoljeća. Motorna pila je sasvim istisnula takozvanu 'amerikanku', odnosno ručnu pilu iz šumske proizvodnje. Traktori za izvlačenje drvnih sortimenata iz šume izumljeni su još i prije, ali prvi pouzdani gusjeničari su razvijani do potkraj 1960-ih, a potpuni razvoj je završio početkom 1970-ih godina. Zbog učestalog prigovora na oštećenje šumskog tla i podmlatka razvijena je sasvim druga serija šumske mehanizacije s gumenim pneumaticima, prvo za privlačenje vitlom i čeličnim užetom, a zatim takozvani 'forwarderi', strojevi koji imaju kran i utovarni prostor. Već neko vrijeme su i kompjuterizirani s klimatizacijom. Vrlo strme terene savladavaju šumske žičare, tako da nema terena gdje šumska mehanizacija ne može raditi.
Hrvatske šume koriste tri osnovna izgovora za rudimentarnu primjenu životinjske snage u šumi, koja su neutemeljena u činjenicama:
- 'Strojevi ne mogu svladati težak teren i velik nagib.' Ustanovili smo da nema terena kojeg šumska mehanizacija ne može savladati. Tvrdnja odgovornih iz Hrvatskih šuma nije istinita.
- 'Ne isplati se koristiti mehanizaciju kada je vrijednost sortimenata mala.' Opet netočno, troškovi su stvar organizacije radilišta i nečija nesposobnost nije opravdanje za mučenje životinja.
- 'Teški strojevi uništavaju podmladak i šumsko tlo.' Ovo vrijedi samo za gusjeničare pa ipak i gusjeničari se dobrom organizacijom mogu dovesti u režim minimalne štete.
Smatram izrazito licemjernom tvrdnju odgovornih da je normalno da se konji pri radu ozljeđuju. Prije uvođenja mehanizacije konji gotovo uopće nisu ozljeđivani (manje nego ljudi), iz jednostavnog razloga što je o zdravlju konja ovisila zarada, to jest kruh svagdašnji ljudima na poslovima privlačenja. O otvorenim ranama nije bilo govora. Sve ozljede bilo ljudi bilo životinja su rezultat ljudske nepažnje. Upravitelj Šumarije je dužan istražiti zbog čega je do ozljeđivanja došlo i čijom krivicom te odrediti stegovne mjere, a na temelju prijave pomoćnika revirnika, revirniku koji je dužan sastaviti službenu prijavu. Protiv tvrtki se postupa otkazivanjem ugovora ili na drugi način po Zakonu. Protiv svojih djelatnika Šumarija, Uprava-podružnica postupa po važećem pravilniku.
Zoran Tasić, šumarski tehničar
