Zapisnik s devetog sastanka

| More

9. sastanak Mreže protiv napuštanja životinja

Z A P I S N I K

Mjesto održavanja: Europski dom, Zagreb, Jurišićeva 1
Datum i vrijeme održavanja: 22.10.2011., s početkom u 11:00 sati

Prisutni:
Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja
Vitica Pavleković, dipl. iur., zamjenik općinskog državnog odvjetnika u ODO u Sesvetama
Davor Novinc, samostalni policijski inspektor, Odjel za javni red Policijske uprave zagrebačke
Tatjana Zajec, dr. med. vet., voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba
Jurica Ambrožić, dr. med. vet., pomoćnik pročelnika Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo
Jadranka Dragović, koordinatorica Info centra za kućne ljubimce
Natalija Svrtan, dipl. ing. i dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol., voditeljice projekta
Predstavnici udruga za zaštitu životinja, veterinarski inspektori, predstavnici lokalnih zajednica, zainteresirane osobe i volonteri

Sažetak sastanka:

Sastanak je u 11.30 sati otvorio gosp. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja. Ukratko je objasnio da Mreža ima svrhu razmjene iskustava među članovima, te utjecaj na lokalne zajednice i zakonodavne institucije. Utvrdio je da je loša situacija po pitanju provođenja Zakona o zaštiti životinja, a osobito glede sankcioniranja zlostavljanja životinja. Udruge su u velikim problemima, lokalne zajednice nisu ispoštovale zakonske obveze, a recesija dodatno otežava situaciju. Na sastanke se odaziva znatno manje predstavnika lokalnih zajednica nego što bi trebalo, pokazuje se nezainteresiranost od strane lokanih zajednica. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja do sada je imenovalo samo jednog inspektora za zaštitu životinja, a što ni izdaleka nije dovoljno. Pokrenuta je inicijativa za osnivanje policije za zaštitu životinja.
Gospodin Oman predaje riječ gđi. Vitici Pavleković, dipl. iur. vezano uz novosti kaznenog zakonodavstva.

I. Kazneno zakonodavstvo vezano uz zaštitu životinja

Gospođa Pavleković je zamjenica državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Sesvetama, a glavna tema govora bila je podnošenje kaznene prijave, pri čemu je gđa. Pavleković objasnila na temelju kojih je članaka, kojima se izravno ili neizravno zaštićuju životinje i njihova prava, moguće podnijeti kaznenu prijavu. Gospođa Pavleković govorila je o novostima u kaznenom zakonu koji stupa na snagu 2013. godine. Vezano uz članak 260. postojećeg Kaznenog zakona, bitni elementi kaznenog djela jesu zlostavljanje (hotimično izazivanje bol), iživljavanje (pokretačka sila), psihičko ili fizičko, nanosenje ili izlaganje boli (ne jednom - već je potrebno trajanje), postojanje boli, patnje i štete. Istaknula je kako je potreban nastup tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja životinje za postojanje kaznenog djela. Novi Kazneni zakon stupa na snagu 01.07.2013. s donekle pooštrenim odredbama. Uzeti su u obzir neki od prijedloga izmjene udruge Prijatelji životinja.

Članak 204., stavak 4. Zakona o kaznenom postupku predviđa podnošenje prijave policiji ili državnom odvjetniku. Treba raditi na razvijanju svijesti građana poticanjem na podnošenje prijava:
1) Nadležnom državnom odvjetniku, a putem ovih sredstava: tehnička pomagala (telefon, telefax i e-mail i sl.) ili pisano ili usmeno,
2) Policiji i državnom odvjetniku - policija je dužna zaprimiti prijavu i podnijeti izvještaj državnom odvjetniku
Za Kaznenu prijavu dovoljna je opravdana sumnja, indicija, najniži stupanj indicija, pa čak i samo glas. Državni odvjetnik po prijavi može: zatražiti poduzimanje izvida policije u svezi s kaznenim djelom, sam provesti izvide (u slučaju indicije), od drugih tijela tražiti potrebne podatke, naložiti istražitelju ili sam pribaviti dokaze i provesti radnje, ispitati osumnjičenika i podignuti optužnicu ili odbaciti kaznenu prijavu. Kaznena prijava treba sadržavati: Što (radnja, djelovanje, postupanje, propust), Tko (počinitelj, pozat ili nepoznat), Gdje (mjesto), Kada, Kako i Zašto (motiv, imovinska korist ili drugo). Kaznena prijava može biti anonimna, no ne preporuča se. Prijava može biti upućena veterinarskom inspektoru, policiji ili državnom odvjetniku. Napuštanje može imati za posljedicu nanošenje boli životinji (članak 260.), te se temeljem toga također podnosi prijava državnom odvjetniku. Životinju se može: oduzeti, zabraniti držanje i/ili provesti resocijalizaciju.

II. Uloga policije u zaštiti životinja

Davor Novinc, samostalni policijski inspektor, Odjel za javni red Policijske uprave zagrebačke
Stav članova Mreže je da je potrebno je pojačati rad policije na zaštiti životinja. Gospodin Novinc ističe ulogu policije u zaštiti životinja i zaštiti ljudi od životinja. U svom radu koriste pse, a planiraju uvesti i konje za održavanje javnog reda i mira (s čime se ne slažu članovi udruga za prava i zaštitu životinja). Policija u svom radu procesuira počinitelje kaznenih djela i prekršaja, temeljem zakona o prekršajima javnog reda i mira. Također pruža pomoć drugim službama ("asistencije"), osobito veterinarskim inspekcijama:
- u slučaju neposrednog ugrožavanja zdravlja i života životinje (zaštita)
- u vidu podnošenja kaznene prijave
- u vidu podnošenja prekršajne prijave, utvrđivanjem počinitelja koji se mogu od strane policije kazniti novčanom kaznom, upozorenjem i kaznenom prijavom
- u vidu obavijesti veterinarskoj inspekciji o potrebi pokretanja optužnog prijedloga
Policija je nadležna za postupanje i po člancima 258. i 259. Kaznenog zakona Protuzakonitog lova i ribolova, te izbjegavanja carinskog nadzora (npr. ptice), kod kaznenih djela huškanja životinja i sl. Policija također postupa i po odredbama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (čl. 30), u slučaju kada vlasnici neoprezno drže pse i tada obvezno novčano kažnjavaju vlasnike. Vlasnike kažnjavaju i za loše postupanje i zlostavljanje životinja na javnom mjestu. Za kažnjavanje temeljem odredbi Zakona o zaštiti životinja nadležni su veterinarski inspektori. Policija u tim slučajevima pruža pomoć drugim nadležnim tijelima.

III. Zaštita prava životinja - prvi koraci

Gospođa Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba prenijela je najnovija iskustva s Konferencije o dobrobiti životinja u Rigi. Rad Mreže u Republici Hrvatskoj je za pohvalu u smislu zajedničkog djelovanja jer su udruge za zaštitu životinja u drugim zemljama razjedinjene, što otežava situaciju.
Naglašava ulogu poznavanja zakona i propisa:
1. Zakona o veterinarstvu
2. Zakona o zaštiti životinja
3. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za nezbrinute životinje
4. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca.
Cilj je poboljšati uvjete života životinja i status u društvu. Skloništa su prepuna pasa i mačaka, uz premalo zaposlenika po broju životinja, što je loše za životinje. Veterinarska inspekcija dovodi u sklonište životinje, kao i sami građani. Prijave često puta nisu utemeljene i ponekad su i zlonamjerne. Potrebno je raditi na osvještavanju i pravovremenoj edukaciji stanovništva. Skloništa primaju dojave udruga i pomažu rad udruga. Udomljavanje pasa se nadzire i kontrolira. Sklonište zaprima prijave o životinjama koje:
- lutaju,
- ranjene su
- zanemarene
- zlostavljane.
Prijave zaprima Info centar, gdje se svi telefonski razgovori snimaju.
Ukoliko je pronađena ozlijeđena životinja, troškove liječenja snosi vlasnik.
Zaključak je da je suradnja svih sudionika i građana jako bitna, uključujući političare, veterinarske inspektore, državno odvjetništvo, info centre i udruge.

IV. Odgovornost lokalne uprave i samouprave

Gospodin Jurica Ambrožić, iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, govorio je o razlozima implementacije strategije upravljanja problemom napuštenih/izgubljenih životinja, te s aspekta lokalne samouprave, o pozitivnim učincima istog na lokalnu zajednicu. Zakonski su gradovi i općine dužne provesti zbrinjavanje životinja, što podrazumijeva niz radnji i dobru strategiju. Postoje različite interesne grupe, zatim pitanje sigurnosti građana i imovine, javnog zdravstva, održanja komunalnog standarda grada, poštovanja normi Zakona o zaštiti životinja, implementaciji mjera za očuvanje financijskih sredstava građana za javne svrhe, itd.
Smanjenje troškova postiže se provođenjem projekata u smislu:
- kampanja edukacije građana
- suradnje s veterinarskim inspekcijama i drugim tijelima.
Grad Zagreb osnovao je sklonište 2001. godine. Gospodin Ambrožić nabraja radnje potrebne za osnivanje skloništa kao komunalnog objekta sukladno propisima, jer svako preskakanje faze osnivanja i izgradnje ima za posljedice veće troškove i probleme prilikom dobivanja dozvola za rad. Sklonište Grada Zagreba za nezbrinute životinje financira se iz proračuna Grada Zagreba, dio je ustanove ZOO vrta Grada Zagreba. Odluka Gradske skupštine je temelj osnivanja i postupanja, provodi programe edukacije, kastracije i udomljavanja životinja. Često se provode akcije kao što je obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja i niz akcija u cilju promocije rada Gradskog skloništa. Uvijek je potrebno imati u vidu specifičnosti svake zajednice, potrebe i modalitete rješavanja problema.

V. Info centar za kućne ljubimce Grada Zagreba

Gospođa Jadranka Dragović, koordinatorica Info centra koji djeluje iz sredstava proračuna Grada Zagreba od 2005. godine, objasnila je ulogu i način funkcioniranja informacijskog centra, te na konkretnim primjerima iz prakse prezentirala uspješan način provođenja zaštite nezbrinutih i zlostavljanih životinja. Dodatno, istaknula je problem udomljavanja životinja koje su spašene od zlostavljača. Iskazuje važnost statističkog praćenja radi planiranja financijskih sredstava na razini jedinice lokalne samouprave za tu zakonsku obvezu. Postojanje informacijskog centra je također zakonska obveza.
Djelatnici Info centra koriste tri telefonske linije, 1 ulazna i 2 za izlazne pozive, a ujedno su umreženi mobilnim telefonima. Sve radnje bilježe se putem software-a koji prati rad Centra i izvan radnog vremena.
Na temelju dostatnih dokaza podnose kaznene prijave. Ističu da je moguće zatražiti anonimnost svjedoka i podnositelja prijave i to u samoj prijavi pisanim putem. Često se u svom radu koriste odredbom članka 80. Kaznenog zakona kada se u svrhu zaštite životinja privremenom mjerom oduzima vlasniku, a istodobno se podnosi kaznena prijava policiji. Potrebno je često puta educirati vlasnike, koji su dužni osigurati uvjete. Čine to putem obavijesti koju ostavljaju na vratima dvorišta ili stana. Obavijest ima svrhu upozorenja.

VI. Rad Mreže protiv napuštanja životinja u proteklih godinu dana

Irena Petak i Natalija Svrtan, voditeljice projekta Mreže, u kratkom su izlaganju predstavile rezultate rada Mreže u posljednjih godinu dana koji uključuju nekoliko podnesenih kaznenih prijava protiv veterinarskih stanica zbog protupravnog stjecanja koristi, te neispunjavanja zakonskih uvjeta, naputak protiv nezakonitog eutaniziranja životinja na zahtjev vlasnika i trovanja uličnih mačaka, dopis jedinicama lokalne samouprave i veterinarskim inspektorima o obvezi osnivanja informacijskih centara, programima kastracije koji se provode te posjete skloništima u svrhu poboljšanja rada i proširivanja suradnje.

Tijekom predavanja i diskusije spomenuti su problemi s kojima se udruge i pojedinci susreću u praksi, te je zaključeno da bi rad udruga uvelike bio olakšan kada bi iste imale mogućnost podnošenja prekršajnih prijava, što trenutačno prema zakonu nisu u mogućnosti.

Također, rad u skloništima je otežan jer sklonište može imati samo veterinarsku službu, a ne može imati veterinarsku stanicu, što bi značilo da ono može zaprimati životinje i obavljati poslove kao druge veterinarske stanice/ambulante.

Sastanak je zaključen uz dogovor o slijedećem sastanku, na kome je potrebno nastaviti razgovor o istaknutim problemima.

Vezane teme

Download

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting