Zapisnik XVIII

| More

18. sastanak Mreže za zaštitu životinja

ZAPISNIK


Mjesto održavanja: Jurišićeva 25, Zagreb
Vrijeme održavanja: 26. listopada 2019., 11:00 sati

Sastanak otvaraju Ivana Lunka i Luka Oman koji najavljuje prezentaciju redarstva za životinje te daju riječ dr. Zlatku Krovini, komunalnom redaru.

Dr. vet. med. Zlatko Krovina govori o radu Odsjeka za postupanje sa životinjama Grada Zagreba koji za cilj ima postizanje veće zaštite životinja s naglaskom na mikročipiranje pasa. U raspravi sudjeluju i drugi članovi Mreže koje zanima na koje načine Grad Zagreb rješava pitanja zbrinjavanja napuštenih životinja, kako se postupa s pronađenim ozlijeđenim životinjama, te kako se u gradu Zagrebu provodi kontrola mikročipiranja.

Iznimno je važno da se kontrola mikročipiranja u potpunosti provede čim prije.
Ne smije dogoditi da pas bude liječen kod veterinara, a da nije označen mikročipom. Veterinari moraju znati što im je zakonska obveza.

Djelatnici JLS-ova ne razumiju što znači provesti kontrolu mikročipiranja - potrebna je edukacija jedinicama lokalne samouprave – kontrola mikročipiranja podrazumijeva obilaženje svih kućanstava s ciljem da se postigne da svi psi budu označeni mikročipom.

U praksi treba utjecati na lokalne zajednice i davati razne savjete lokalnim zajednicama kako da obave kontrolu mikročipiranja, odnosno, da obiđu sva kućanstva. Moramo vidjeti sve mogućnosti koje imamo da se izvrši kontrola. Predlaže uvođenje poticaja veterinarima za mikročipiranje pasa kako bi se povećao broj mikročipiranih pasa.

Državni inspektorat vrši inspekcijske nadzore prema prijavama, npr., kad prijavimo JLS za neimanje ugovora sa skloništem ili Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, provode inspekcijske nadzore i dižu optužne prijedloge. Čini se da veterinarska inspekcija bolje funkcionira nego što je to bio slučaj dok je bila pod Upravom za veterinarstvo.

Inspekcija ima rok za obavljanje nadzora i trebaju dati obavijest o provedenom nadzoru. Kada se prijavljuje, ukoliko se ne dobije odgovor, treba poslati požurnicu.

U Zakonu o zaštiti životinja jasno piše da svaka JLS mora imati organizirano zbrinjavanje napuštenih i ranjenih životinja, potpisan ugovor sa skloništem registriranim za zbrinjavanje životinja koja ne premašuje kapacitet.

Kada se nađe ozlijeđena životinja, slučaj prijaviti info centru, te ju odvesti veterinaru koji joj je dužan pružiti pomoć. Veterinar je dužan pružiti hitnu pomoć ozlijeđenoj životinji.

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje objavljen u Narodnim novinama (NN 99/2019 od 18.10.2019.) je izmijenjen nakon javne rasprave, no ne prema primjedbama na javnoj raspravi. Pravilnik kakav dođe na javnu raspravu treba ići u NN, osim ako se na raspravi daju primjedbe; u NN je izašao drugačiji, a neke izmjene će ugroziti rad skloništa i udruga, i unatoč jasnim upozorenjima, nisu uvažene primjedbe pa je primjerice nametnuta obveza postavljanja vizualne izolacija za skloništa te da sklonište mora imati zatvoreni sustav za prikupljanje otpadnih voda.

U Pravilniku je napravljena i greška koja je suprotna Zakonu o zaštiti životinja, po Zakonu skrbnici 9 do 20 pasa za udomljavanje moraju imati ugovor sa skloništem i moraju udovoljavati uvjetima za sklonište, dok u Pravilniku piše 1 do 20 životinja – to je protuzakonito, Zakon propisuje 9 do 20 pasa, Pravilnik ne može mijenjati odredbe Zakona o zaštiti životinja.

Nakon veganskog ručka i ugodnog druženja Luka Oman pojašnjava svrhu dopisa poslanih lokalnim zajednicama – prijedlog proračuna – za što trebaju izdvojiti novce da bi bili u stanju izvršiti odredbe Zakona o zaštiti životinja, zatim upitnici za JLS-ove koje šaljemo već četvrti puta, upitnik za Koordinacijske radne skupine…

Održan je sastanak u Hrvatskoj zajednici županija – gdje su se predstavnici županija informirali o obvezama koje imaju te su im predložene mjere koje mogu provesti kako bi se smanjio broj napuštenih životinja, ali i smanjilo financijsko izdvajanje zbog neodgovornosti građana.

Konferencija koja je okupila 70 načelnika i komunalnih redara na jednom mjestu održana je u Kaštel Lukšiću gdje je Luka Oman prezentirao obveze i dužnosti jedinica lokalne samouprave, sa savjetima i dobrim primjerima iz prakse.

Kritičan zakonski minimum na koji upozoravamo i na što svakodnevno reagiramo jest da svaka županija u RH treba imati sklonište za napuštene životinje (2 županije u RH tek trebaju osnovati sklonište). Sve JLS moraju imati potpisane ugovore sa skloništima, što znači da trebaju aktivno sudjelovati u radu skloništa i njegovoj kontroli te na fluktuaciji skloništa odnosno udomljavanju. Sve JLS trebaju imati donesene Odluke o uvjetima i načinima držanja kućnih ljubimaca i sve trebaju provesti kontrolu mikročipiranja.

Kastracije slobodnoživućih mačaka – propisano je da se mačke ne mora zaprimati u skloništa, ali sklonište može obaviti kastraciju i vratiti je gdje je i uhvaćena.

Propisivanje trajne sterilizacije – na primjeru mačaka – ne može se na drukčiji način spriječiti razmnožavanje mačaka. Do sada je oko 200 lokanih zajednica propisalo trajnu sterilizaciju kao kontrolu razmnožavanja psa i mačaka uz mogućnost evidentiranih izuzetaka te se to pokazalo u praksi jako dobrim potezom i za te lokane zajednice.

Mačke treba označavati kad se steriliziraju – da se ne anesteziraju nepotrebno više puta i da se ne režu nepotrebno, to je sada regulirano i Pravilnikom o skloništima.

Sastanak završava u 16:15.

Zaključak:

Zaključak 18. održanog sastanka Mreže za zaštitu životinja je da i dalje trebamo raditi na jedinstvu Mreže. Mreža je već mnogo puta povezala udruge sa sličnim problemima koje su, razmjenom iskustava, i uz pomoć udruge Prijatelji životinja uspješno riješile probleme.

Generalni zaključak 18. sastanka je da treba u većem obimu ići prema institucijama i prijavljivati svaku nepravilnost u primjeni Zakona o zaštiti životinja, a posebno one gradove i općine koji ne provode Zakon, nemaju ugovore sa skloništem, nisu donijele Odluku o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca i nisu provele kontrolu mikročipiranja te ne vrše edukaciju i ne potiču udomljavanje životinja. Uz to iznimno je važno poticati propisivanje trajne sterilizacije kao načina kontrole razmnožavanja i subvencioniranje kastracije jer je to jedini način da se zaustavi priljev neželjenih životinja i riješe uzroci problema. Iz iskustva rada Mreže zna se da se samo ustrajnim inzistiranjem na provedbi i primjeni Zakona o zaštiti životinja može nešto promijeniti.

Zapisničarka:
Natalija Svrtan

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting