Mišljenje Udruge na Konačni prijedlog Zakona o zaštiti životinja

| More

- Mišljenja smo da treba nadopuniti članak 2. stavak 1. koji glasi:

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve životinjske kralježnjake

Jer u njemu nije definirano da su životinje osjećajna bića odnosno da se ovaj zakon odnosi na sve životinje koje imaju razvijena osjetila podražaja i razvijen živčani sustav za registriranje podražaja koji dovode do bola.

- Mišljenja smo da treba izmjeniti članak 2. stavak 4. koji glasi:

(4) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači, pri čemu se isključuje:

1.uzgoj i držanje životinja koje se koriste kao pomoć u lovu i
2.uzgoj i držanje izvan lovišta životinja za potrebe lova.

Jer niti jedan drugi zakon ne štiti životinje u lovištima primjereno odredbama ovog zakona pa se time od prikladne zaštite isključuje veliki broj životinja, a također se i ogromno područje Hrvatske stavlja van nadležnosti ovog zakona što dovodi u neprikladnu zaštitu ne samo divlje životinje već i kućne životinje koje se nađu u lovištu i koje prema ovom članku više nisu zaštićene ovim zakonom. Stoga molimo objašnjenje izuzimanja zaštite divljih životinja ovim zakonom i prema kojem zakonu bi se one štitile primjereno odredbama ovog Zakona. Također, molimo pojašnjenje u kojim bi to slučajevima ovaj zakon dolazio u koliziju s drugim zakonima, te kako aktualni Zakon o dobrobiti životinja s tim nije imamo problema. Isto tako na koji način se štite kućne i domaće životinje koje uđu u lovište i zašto bi te životinje na tim područjima bile nezaštićene ovim zakonom? Molimo da razmotrite mijenjanje ovog članka kako bi hrvatsko zakonodavstvo štitilo primjereno sve životinje.

- Mišljenja smo da treba izmjeniti članak 2. stavak 5. koji glasi:

(5) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ribolov.

Jer ako se ovim zakonom štite ribe, zašto bi se isključivala njihova prikladna zaštita kod ribolova kada nema zakona koji bi ih prikladno štitio u primjereno odredbama ovog zakona. Molimo objašnjenje zašto ovaj zakon obuhvaća farme svinja, a ne obuhvaća farme riba odnosno prema kojem zakonu se štite ribe na vodenim farmama prikladno odredbama ovog zakona i prema kojem zakonu bi se primjereno odredbama ovog zakona štitile ribe u slobodnim vodama. Molimo da razmotrite mijenjanje ovog članka kako bi hrvatsko zakonodavstvo štitilo primjereno sve životinje.

- Mišljenja smo da treba izmijeniti članak 4. stavak 8. koji glasi:

organizirati utrke pasa na tvrdim podlogama

Jer ne vidimo razloga zašto bi utrke pasa bile dozvoljene na bilo kakvim podlogama s obzirom da se najveća okrutnost nad životinjama krije iza same organizacije takvih natjecanja, uzgoju pasa za takva natjecanja, držanju životinja za takva natjecanja koja se organiziraju isključivo zbog klađenja. Utrke pasa nisu usporedive s konjskim utrkama, iako i zbog konjskih utrka konji ispaštaju, jer psi koji su odabrani da postanu trkaći obično žive u kavezima i, zbog ozljeda i bolesti nastalih u uzgoju, pripremama za utrke, transportu i na samim utrkama, malo pasa uspije doživjeti 4 ili 5 godina života. U SAD-u, gdje je problem utrka pasa najizraženiji, utrke pasa na svim podlogama su zakonom zabranjene u 34 države. Stoga tražimo objašnjenje zašto se ovakva okrutnost prema životinjama, i to prema vrsti za koju su građani najviše senzibilni, u potpunosti ne zabrani. S obzirom da su činjenice postupanja prema trkaćim psima već prepoznate od zakonodavstva država u kojima se takve utrke dugo održavale, zašto ne se ne bi spriječila okrutnost nad životinjama koja bi se tek mogla događati u Hrvatskoj, i zašto da se dozvoljava okrutnost nad životinjama zbog zarade na okladama. Molimo da razmotrite mijenjanje ovog članka.

- Mišljenja smo da treba mijenjati članak Članak 57. stavak 4. koji glasi:

(4) Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 30 dana usmrtiti.

Jer je neopravdano da se nakon samo 30 dana životinja u skloništu smije usmrtiti. Time samo sklonište gubi svoju svrhu, ponajviše u ljetnim mjesecima kada bi ono trebalo služiti da se s ulice zbrinu životinje koje su napustili neodgovorni vlasnici. Stoga tražimo objašnjenje zašto je taj rok tako kratak i zašto se ignoriraju zahtjevi udruga, saborskih zastupnika kao i građana od čijeg će se novca skloništa i graditi i koji ne žele davati novce za njihovo ubijanje već žele da životinje iz skloništa završavaju kod udomitelja, što je u ljetnim mjesecima s takvim malim rokom gotovo nemoguće. Također nam objasnite kako će se u takvom kratkom vremenu organizirati program udomljavanja životinja koji je najvažniji da bi sklonište imalo fluktuaciju. Iako Zakon ne govori da se životinje moraju usmrtiti, jasno je da ono što Zakon dozvoljava postaje pravilo te smatramo da se taj rok treba produžiti zbog navedenih argumenata. Molimo da razmotrite mijenjanje ovog članka.

- Mišljenja smo da treba mijenjati Članak 72. koji glasi:

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 01. siječnja 2007. godine, osim članka 19. stavka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 01. siječnja 2008. godine, članka 39. stavka 3. ovoga Zakona u slučaju držanja muznih krava na vezu, koji stupaju na snagu 01. siječnja 2012. godine i članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona koji stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine.

Jer su navedena prijelazna razdoblja prevelika s obziom na situaciju u zemlji i potrebama sto gitnije primjene ovog zakona. Trazimo da nam razjasnite temeljem ćega i na koji način su određena prijelazna razdoblja posebice za zabranu uzgoja životinja za krzno. Glede te odredbe držimo da je predloženih pet godina doista dovoljno vremena i ne vidimo razloga da se ono produžuje na čak 10 godina što je razdoblje u kojem će se u Europi i svijetu dogoditi znatno veći etički pomaci i promjene u zakonodavstvu. Smatramo da se prijelazna razdoblja zbog učinkovitosti Zakona, kao i ozbiljnijeg shvaćanja prijelaznog razdoblja trebaju svesti na minimum, a prijelazno razdoblje za zabranu uzgoja životinja bi trebalo biti pet godina, odnosno nikako duže od sedam godina. Molimo da razmotrite mijenjanje ovog članka.

- Mišljenja smo kako bi rješavanje kompleksnog problema napuštanja i zbrinjavanja napuštenih kućnih životinja trebalo početi na nivou države, a ne prepuštati ga lokalnim upravama. Stoga smatramo da se ovim Zakonom treba uvesti obvezno čipiranje svih pasa i mačaka te jasnije navesti obveza kontrole razmnožavanja kućnih životinja. Stoga Vas molimo da nam razjasnite koja će odredba ovog Zakona natjerati lokalne vlasti da naprave program zbrinjavanja kućnih životinja, koji će morati uključivati obvezno čipiranje i obveznu kastraciju. Molimo da razmotrite uvrštavanje i takvih odredbi u ovaj zakon.

- Mišljenja smo da treba uvrstiti odredbu kojom se zabranjuje stalno držanje pasa na lancu s obzirom na veliku psihičku i fizičku patnju koja stoji iza takvog držanja pasa. Naime, iako je poznato da držanje pasa na lancu uzrokuje fizičku bol i naročito psihičke poremećaje i patnju te moguće agresivno ponašanje, ovim zakonom se nigdje ne brani spomenuto pa tražimo da nam razjasnite temeljem koje odredbe u ovom zakonu će veterinarski inspektor moći urgirati, spriječiti i sankcionirati osobe koje svoje pse trajno drže na lancu te kojom odredbom su to dužne zabraniti lokane vlasti. Smatramo da takva zabrana ili barem djelomična zabrana ne bi smjela izostati iz ovog zakona zbog sveprisutnog problema takvog načina držanja pasa u Hrvatskoj. Ponavljamo već predloženu definiciju stavke Zakona:

Zabranjeno je držanje stalno vezanih pasa na lancu ili drukčije vezanih, osim ako su vezani na produženu žičanu vodilicu čime im se osigurava maksimalan prostor za kretanje i to isključivo radi njihove zaštite, zaštite drugih životinja ili ljudi.

Molimo da razmotrite uvrštavanje i takve odredbe u ovaj zakon.

- Mišljenja smo da bi se Zakonom trebalo zabraniti pokusi na divljim životinjama koje su na CITES-ovoj listi ugroženih vrsta jer čl. 4. i čl. 7 Direktive Vijeća EU 86/609 EEC propisuju kako svaka država članica mora zabraniti korištenje za pokuse divljih životinja koje su na CITES-ovoj listi ugroženih vrsta. Tražimo Vas da nam razjasnite zašto takava odredba nije uvrštena, te molimo da razmotrite uvrštavanje ovog članka.

- Mišljenja smo da bi se Zakonom trebalo zabraniti pokusi na primatima jer su dosadašnja istraživanja na primatima pokazala su da majmuni posjeduju sposobnost rješavanja kompleksnih problema, složene oblike komunikacije i izvanrednu mogućnost sjećanja na prošle događaje te anticipiranje budućih. Koriste inteligenciju ponajprije kako bi oblikovali i razumjeli odnose s drugima u svojim socijalnim grupama, kao što to čine i ljudi. Pokusi na majmunima su pokazali da, kada im je onemogućen kontakt i podrška grupe te kada su izolirani u malim kavezima, doživljavaju mentalni slom i mučenje, kao i ljudi. Majmuni se koriste prvenstveno u pokusima toksičnosti iako nijedan zakon ne propisuje da se moraju koristiti. Presudne fiziološke razlike znače da izvodeći pokuse na majmunima saznajemo samo o njima samima, a ne o nama, tako da ne iznenađuje da desetljeća izvođenja pokusa na primatima na tako mnogim područjima nisu rezultirala pronalaskom lijekova. Pokusi na primatima nemaju mjesta u modernom, civiliziranom društvu i u Europi se intenzivno radi na uvođenju takove zabrane. Tražimo da nam razjasnite zašto takva odredba nije uvrštena u Zakon te kako smatramo da u Zakona treba biti i zabrana izvođenja pokusa na primatima te uvoz primata i njihove mladunčadi iz divljine za znanstvena istraživanja molimo da razmotrite i uvrštavanje ovog članka.

Vezane teme

Utrka pasa [ 58.68 Kb ]

Download

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting