Životinje žrtve mode (FAQ)
Često postavljana pitanja (FAQ) o životinjama žrtvama mode
NEDAVNO SAM POSTAO VEGETARIJANAC I NE ŽELIM VIŠE KUPOVATI KOŽU. ZNAČI LI TO DA BIH SE TREBAO RJEŠITI SVIH PROIZVODA OD KOŽE KOJE POSJEDUJEM?
To je teško pitanje jer, u jednu ruku, ne želite slati tihu poruku da su ti proizvodi prihvatljivi noseći ih. U drugu ruku, ne možemo si svi priuštiti luksuz bacanja mnogo naše stare odjeće kako bismo kupili novu. Ako si to možete priuštiti, preporučujemo da bacite cipele ili ih poklonite udruzi za prava životinja, za potrebe protesta i zamijenite ih proizvodima koji se ne sastoje od kože. Ako vam je trenutno nemoguće kupiti cipele bez kože, objasnite ljudima da premda odbijate financirati mesnu i kožnu industriju daljnjim kupovinama, novac koji je platio kožu na vašim nogama je već potrošen, a kada iznosite te kožne cipele, zamijenit ćete ih sa onima koje ne sadrže sastojke životinjskog porijekla.
KAKO SE DOBIVA PAPERJE?
Patke i guske se podignu za vratove, noge su im svezane, a perje se iščupa. Ptice boreći se često zadobiju ozljede dok im se čupa perje. Tada ih se vrati u njihove kaveze dok ne budu spremne da im se opet čupa perje. Taj proces počinje kada navrše osam tjedana i ponavlja se svakih osam tjedana dok ih se ne zakolje.
Perje se često čupa s pataka i gusaka koje se uzgajaju za hranu. Na silu su hranjeni - ljevak se stavi svakoj ptici u grlo, i do tri kilograma slanog, masnog usitnjenog kukuruza se upumpa svakodnevno u želudac - dok im se jetra ne poveća do četiri puta veće od normalne veličine.
Sintetičke zamjene paperju ne samo da se dobijaju bez okrutnosti, nego su i jeftinije, i za razliku od paperja, zadržavaju svoje izolirajuće sposobnosti kroz sve vremenske uvjete.
ČUO SAM DA JE INDIJSKA KOŽNA INDUSTRIJA STVARNO OKRUTNA. JE LI TO DOISTA TAKO STRAŠNO?
S obzirom da je ubijanje krava i bivola protuzakonito u većini okolnosti u većini država Indije, krave moraju proći vrućim prašnjavim cestama dugim po 50 do 100 milja, preko državnih granica do mjesta gdje se smiju utovariti na kamijone i odvesti u klaonicu.
Obično, 15 do 20 životinja ugura se u kamione namijenjene samo za pet ili šest životinja, pa se stoka mora penjati jedna preko druge da bi pronašla imalo mjesta, usput se bodući rogovima, stiskajući i gazeći one pod sobom. Rogovi se lome, a prsteni u nosu čupaju. Pretrpavanje je posebno okrutno po visokim temperaturama, kada dovodi do iscrpljenja i gušenja.
Mnoge životinje su tako bolesne i ozlijeđene dok dođu do klaonice, da ih se mora uvući unutra. Drugima se feferonke i duhan utrljavaju u oči i kosti repa bolno savijaju i lome da ih se natjera da ustanu. Nekim životinjama se noge odsjeku ili im se koža guli dok su još žive.
Zbog te okrutnosti, sve više i više ljudi u Indiji, SAD-u i širom svijeta odbijaju kupovati kožu. U ovom tehnološki naprednom vremenu, lako je pronaći jeftine kvalitetne cipele i dodatke koji su moderni i bez životinjske patnje.
JE LI ISTINA DA NEKE KOMPANIJE STVARNO KORISTE KRZNO PASA I MAČAKA U SVOJIM PROIZVODIMA?
Da, na žalost. Pse i mačke ubijaju zbog njihove kože u Aziji, baš kao i lisice u SAD-u. Njihova koža pretvara se u proizvode kao što su krzneni kaputi i kožne cipele koji se prodaju diljem svijetu mušterijama koje to ni ne znaju. Skrivena istraživanja provedena na kineskim farmama krzna pokazala su da životinje tuku metalnim šipkama i da deru krzno s njihovih tijela dok su one još u stanju potpune svijesti. Mačke i pse u Kini tuku, vješaju, puštaju im krv dok ne umru i guše ih žicama zato da bi se njihovo krzno moglo iskoristiti za porubljivanje kaputa. Kina također nastavlja krivo deklarirati krznene proizvode koje izvozi u inozemstvo. Unatoč zabrani prodaje krzna od pasa i mačaka koja je na snazi u SAD-u, istraga organizacije The Humane Society of the United States pronašla je krznene detalje od psećega krzna u nekoliko velikih trgovačkih lanaca kao što su Burlington Coat Factory, Macy's i JC Penney. Ovo krzno bilo je krivo deklarirano kao umjetno krzno ili krzno rakuna. Uvoz i prodaju psećeg i mačjeg krzna zabranile su Belgija, Danska, Francuska, Italija, Grčka i Australija, dok Europska unija također planira ozakoniti ovu zabranu.
JE LI INDUSTRIJA KRZNA STVARNO TAKO OKRUTNA KAKO SE GOVORI?
Okrutnija. Istraživanja koja je provela PETA na farmama krzna otkrila su da se životinje ubijaju tako što im se čelična palica pod električnim nabojem stavi u rektum i doslovno sprži njihovu unutrašnjost. Slomljene kosti koje izviruju, infekcije dišnih puteva i kancerogeni tumori su neke od ozljeda i bolesti koje životinje proživljavaju, bez veterinarske njege, na jednoj istraženoj farmi.
Životinje uhvaćene u čelične zamke za noge trpe takvu bol da neke odgrizu svoje udove da bi mogle pobjeći. Nesposobne da se hrane, ugriju ili obrane od napadača, mnoge umru strašnom smrću prije nego onaj tko je postavio zamku dođe da ih ubije. Druge pate u zamkama danima dok ih se ne uhvati i ubije. Da bi izbjegli oštečenje kože, životinje su često pretučene ili zgažene do smrti. Većina država nema propisa u svezi s metodama ubijanja tih životinja.
Bez obzira trpe li užasnu bol zamki ili život agonije u malom kavezu, životinje neizmjerno pate.
ZAR NIJE KOŽA BOLJA ZA OKOLIŠ OD SINTETIKE?
Premda proizvođači kože svoje proizvode nazivaju prijateljskima za okoliš, proizvodnja kože stvarno šteti okolišu, i štavljenje sprječava biološku razgradnju kože. Kirk-Othmer Enciklopedija kemijske tehnologije govori 'Na temelju količine energije potrošene na jedinicu proizvedenog proizvoda, kožna industrija bi se stavila u kategoriju sa aluminijskom, papirnom, čeličnom, cementnom i petrolejskom industrijom, kao veliki potrošač energije.' (Kao usporedbu, plastična potrošna roba doseže samo jedan posto petroleja korištenog u SAD-u.)
Za štovljenje se koriste toksični sastojci, i odljevi štovljenja sadrže i druge zagađivače, kao što su proteini, kosa, sol, sulfidi i kiseline.
ŠTO MOGU UČINITI DA POMOGNEM ZAUSTAVITI OKRUTNOST U INDUSTRIJI KRZNA?
Postoji mnogo načina da se proširi poruka suosjećanja. Možete pomoći razgovarajući sa poslovođama bilo kojih trgovina koje prodaju krzno i dati im do znanja da nećete kupovati kod njih dok ne povuku krzno iz prodaje. Postavite informacionu ploču ispred trgovine koja prodaje krzno ili na prometnoj ulici. Dajte do znanja nositeljima krzna što mislite o okrutnostima nad životinjama, i dajte im letke da ih upoznate sa time. Pisanje pisama urednicima novina o okrutnosti industrije krzna može utjecati na mnoge ljude.
ŠTO JE LOŠE U NOŠENJU KOŽE? ZAR KRAVE IONAKO NEĆE BITI UBIJENE ZBOG MESA?
To je uobičajena kriva predodžba o koži. U stvarnosti koža nije samo nusproizvod iz klaonice. To je cvatuća industrija i važan dio klaoničkog trgovanja, jer je koža oko 50 posto totalne vrijednosti nusproizvoda stoke.
Kada proizvodnja mlijeka kod krave koja daje mlijeko opada, njena koža se pretvori u proizvod kožne industrije; koža njenog potomka se pretvara u skupu teleću kožu. Stoga, ekonomski uspjeh klaonice je direktno povezan s prodajom kožnih proizvoda. Smanjenje zahtjeva za hranom životinjskog podrijetla i kožnih proizvoda će za posljedicu imati manje ubijenih krava. Ima toliko puno zamjena za kožu, zašto podržavati nepotrebnu okrutnost?
GDJE MOGU NAĆI ZAMJENE ZA KOŽU?
Proizvodi bez kože su dostupni. Mnoge trgovine nude kožne cipele kao i one bez kože, kao i torbe i druge proizvode. Zapravo, mnogi proizvodi koji izgledaju kao koža su stvarno sintetički - samo pogledajte etiketu od čega se sastoji.
ZAŠTO PETA DAJE BESKUĆNICIMA KRZNENE KAPUTE?
Doniranje neželjenih krzna označenih crvenom bojom beskućnicima ne samo da pomaže tim ljudima da se ugriju, nego se i suprotstavlja tvrdnjama o povratku krzna s tim što pokazuje da se krzno donira više nego ikad prije od ljudi užasnutih nad okrutnošću proizvodnje krzna. U intervijuima u medijima, PETA ističe da čak i nakon što su upotrijebili stotine krzna u edukacione svrhe, odbacivanja u muzejima i ispred trgovina s krznima, bojanja, vučenja krzana kroz ulice, zakopavanja i spaljivanja, i čak doniranja za grijanje divljih životinja, još uvijek ostaje puno krzana.
To davanje krzna također se suprotstavlja trudu proizvođača krzna da ga prikažu kao šik ili statusni simbol; ogroman priljev krzna u PETA-u pokazuje da je krzno 'udarilo o dno'.
ŠTO JE LOŠE U NOŠENJU VUNE?
Kao i u drugim industrijama gdje se životinje uzgajaju radi profita, o interesima životinja korištenih u industriji vune se rijetko razmišlja. Stada se obično sastoje od tisuće ovaca i individualna briga za njihove potrebe je gotovo nemoguća. Mnogi ljudi vjeruju da striženje ovaca pomaže životinjama koje bi se inače osjećale opterećene s tolikom vunom, ali bez uplitanja ljudi, ovcama izraste taman dovoljno vune da se zaštite od temperature.
Većina vune dolazi iz Australije. Samo nekoliko tjedana nakon rođenja, odsjeku im se repovi, mužjaci su kastrirani, sve bez anestezije. Vrlo visok stupanj mortaliteta se smatra normalnim. 20 do 40 posto janjeta umire od hladnoće i gladi prije nego što navrši osam tjedana, osam milijuna odraslih ovaca umre od bolesti, manjka skloništa i zanemarivanja. Milijun njih umre u 30 dana od striženja. Australski farmeri izvode barbarsku operaciju koja uključuje rezbarenje velikih linija kože i mesa sa stražnje strane noge janjeta bez anestezije. Pri striženju brzina je najvažnija. Osobe su obično plaćene po učinku, a ne po satu, što potiče brz i bezobziran rad. Jedan svjedok kaže, 'Mjesto gdje se strižu ovce mora da je jedno od najgorih mjesta na svijetu po okrutnosti prema životinjama. Vidio sam osobe koje strižu da udaraju ovce sa škarama ili šakama dok im nosevi nisu prokrvarili. Vidio sam ovce kojima je pola lica bilo ostriženo.'
KOJE SU ZAMJENE ZA VUNU?
Kao što mnogi ljudi koji su alergični na vunu već znaju, zamjene za vunenu odjeću i deke već postoje. Pamuk, flanel, vuna od poliestera, i druga sintetička vlakna koja se lako peru, zadržavaju svoje boje, jeftiniji su i ne pridonose okrutnosti.
GDJE MOGU NAĆI POSLOVNO ODJELO KOJE JE NAPRAVLJENO BEZ OKRUTNOSTI PREMA ŽIVOTINJAMA?
Zbog toga što su mnoga zimska odijela napravljena od vune, predlažemo da ih kupujete u proljeće, kada su dostupna ljetna odijela napravljena od pamuka.