Kastracija životinja kao etičko pitanje

| More

Ljude prilikom razmatranja odluke o kastraciji životinje o kojoj skrbe ne zanimaju samo medicinski razlozi za kastraciju, već su zaokupljeni i etičkim pitanjima vezanima uz uplitanje u reproduktivni sustav životinje. Ovo pitanje je izuzetno važno i vrijedno teorijske rasprave, no istodobno trebamo biti svjesni nužnosti primjene odgovora u svakodnevnoj praksi.

Realnost je da su ljudi kroz povijest procesom domestikacije (pripitomljavanja divljih životinja i mijenjanja vrsta kroz generacije, da bi bila pogodnija za čovjeka) napučili naseljena mjesta psima i mačkama, da one više nisu divlje životinje koje se mogu samostalno brinuti o nalaženju hrane i snalaziti se bez intervencije čovjeka. Njihov suživot s ljudima i, u mnogim stvarima, ovisnost o njima, povezan je i s nemogućnošću njihova nesmetanog razmnožavanja na način kako bi to samostalne činile u prirodi.

Kastracija životinja podrazumijeva kirurško odstranjenje njihovih reproduktivnih organa, nakon čega više ne mogu imati potomstvo. Iako se kastracija obavlja kao rutinski zahvat u veterinarskim ambulantama, pri čemu su životinje pod anestezijom, nisu izložene boli, nemaju svijest o značenju i posljedicama kastracije, a poslije kastracije ne mijenjaju karakter, neki pojedinci ovakve zahvate smatraju etički neprihvatljivima.

Etički argument protiv kastracije

Glavni argument protiv kastracije je pravo svake životinje da živi bez utjecaja čovjeka na njezin način života, na njezino stanište i na njezin tjelesni integritet. Zato kućni ‘ljubimci’ kao takvi ne bi trebali niti postojati, već bi životinje trebale živjeti kao samostalne divlje životinje u svojemu prirodnom okruženju. Čovjek ih nikad nije niti trebao pripitomljavati. No, trenutno se nalazimo u situaciji kada su životinje pripitomljene i nasilno se razmnožavaju ili se samostalno razmožavaju u prevelikom broju zbog utjecaja čovjeka. Pored toga, u situaciji kada životinje žive uz čovjeka kastracija im dokazano pomaže i zdravstveno, a i psihički.

Kastracija je danas humanije rješenje pomoći životinjama nasuprot nedopustivom ubijanju. U redu je biti načelno protiv kastracije ali, zbog situacije u koju je čovjek doveo životinje, ona je neophodna, opravdana i korisna za te životinje i zato je treba primjenjivati i promovirati.

Dakle, ako znamo da će u današnjim uvjetima, kada više ne možemo pse i mačke vratiti u divljinu, kastrirana životinja imati manje zdravstvenih tegoba, da će psihički manje patiti zbog nemogućnosti zadovoljenja svojega prirodnog nagona, da će manje lutati i na taj način stradati, tada je kastracija etičnije rješenje od potpuno neprihvatljivog usmrćivanja životinja kao načina reguliranja njihove (preko)brojnosti.

Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67.000 štenadi. S obzirom na spomenute činjenice, oni koji se protive kastraciji životinja indirektno podržavaju eutanaziju i daljnja stradavanja velikog broja životinja.

Kastracija - osobni izbor skrbnika životinje ili propisana zakonom?

Situacija je toliko loša, glede prekomjernog broja životinja koje stradavaju i budu ubijene zbog ljudske nebrige, da ne bi trebala ostati izbor pojedinaca već bi trebalo zakonski regulirati obavezu kastracije kućnih životinja, zbog dobrobiti životinja i ljudi. Izuzetak bi bio za one koji se registiraju da žele imati potomke životinje o kojoj skrbe i obvežu se da će ih zbrinuti. Treba biti i protiv namjernog uzgoja životinja, selektiranja i stvaranja pasmina, odnosno protiv toga da se životinje u okrutnoj industriji kućnih 'ljubimaca' štancaju i pretvaraju u artikle namijenjene prodaji. Životinje su živa bića i ne bi trebale biti predmetom trgovine.

Mnogi ljudi ne kastriraju muške mačke o kojima skrbe i puštaju ih da se slobodno pare u susjedstvu, jer se ne smatraju odgovornima za zbrinjavanje mačića koji se rode negdje drugdje. Stoga bi trebalo educirati i skrbnike muških mačaka o važnosti kastracije, kako se ne bi povećavao broj mačića. U manjim mjestima, na jednak način postupaju i neodgovorni skrbnici muških pasa, koje puštaju da slobodno lutaju naseljem i stvaraju neželjeno potomstvo.

Treba li kastrirati sve ulične pse i mačke?

Svi psi koji se nađu na ulici trebali bi biti kastrirani i udomljeni i ne bi trebali postojati ulični psi. Mačke bi trebale biti kastrirane do broja u kojemu mogu živjeti na ulici bez da budu ugrožene, no kako je, zbog opće nebrige, gotovo nemoguće doći do toga da sve udomljene mačke budu kastrirane, može se reći da bi sve ulične mačke također trebale biti kastrirane. Time se postiže da mačke duže žive i da budu zdrave.

Za provedbu kastracije trebale bi se pobrinuti prvenstveno lokalne zajednice kojima to nalaže zakonska obaveza, ali i pojedinci kojima bi to trebala nalagati savjest i osviještenost o problemu prekobrojnog razmnožavanja životinja koje je teško ili nemoguće udomiti.

Kastracija kao oduzimanje majčinstva/očinstva?

Životinje nisu svjesne oduzimanja majčinstva i očinstva kastracijom, ali su itekako svjesne fizičke i psihičke boli zbog trudnoće u neprikladnom okolišu, kao i umiranja njihove djece od gladi i hladnoće, a što se događa zbog stanja u koje ih je čovjek doveo. Kada bi živjele u svojemu prirodnom okolišu kao divlje životinje, definitivno bi za njih bilo bolje da se čovjek ne miješa u njihove živote. Čovjek bi trebao pomagati životinjama samo tamo gdje ih je svojim prethodnim utjecajem učinio ovisnima o njegovoj pomoći.

'Ne mogu to učiniti svojoj bebici.'

Često ljudi, naročito muškarci, poistovjećuju svoju spolnost sa spolnošću životinje o kojoj skrbe, što je površno razumijevanje problema, a također postoji i mnoštvo predrasuda vezanih za kastraciju, zbog kojih opet stradavaju životinje. Jedna od njih je da životinje trebaju imati jednom potomke prije kastracije, što je pogrešno i čak štetnije za životinju. Najbolje je kastraciju obaviti netom prije prvog tjeranja ili kasnije što se prije može jer svakim daljnjim tjeranjem povećava se mogućnost bolesti u starosti.

Životinje u ljudskoj zajednici, nažalost, ne mogu ispuniti svoju prirodnu spolnu funkciju koja uključuje postavljanje hijerarhije među pripadnicima svoje vrste, udvaranje i razmnožavanje pa je njima njihov spolni nagon uz čovjeka mučenje. Stoga je, u suživotu mačaka i pasa s ljudima, kastracija kao etičko pitanje, jednostavno rečeno, odabir daleko manjega zla.

Vezane teme

Ulični psi [ 498.39 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke