Bayer i pokusi na ljudima

| More

- Za njih nismo bili ljudi nego brojevi i pokusne životinje

'Transport od 150 žena stigao je u dobru stanju. Međutim, nismo mogli izvući valjane zaključke (iz ispitivanja) zato što su pomrle tijekom pokusa. Lijepo molimo da nam se pošalje još jedna skupina žena iste brojnosti i uz istu cijenu.' Svaka od tih žena stajala je Bayer sto sedamdeset reichsmaraka.

Na osobito zao glas liječnici iz Auschwitza došli su zbog medicinskih pokusa. Korištenje zatočenika u tu svrhu uklapalo se u nacistički ideal da državni neprijatelji moraju pružiti 'uslugu' Reichu – ako ne prisilnim radom, onda svojom smrću u težnji za 'medicinskim spoznajama'. Liječnicima naglašene ambicije za istaknutom istraživačkom karijerom, a neopterećenima humanošću i suosjećanjem, Auschwitz je bio laboratorij bez premca. Barem su dva liječnika, dr. Clauberg i dr. Schumann, provodila u Auschwitzu 'medicinska istraživanja' sterilizacije. Znakovito je da je Schumann već imao iskustva s ubijanjem: dok je radio u središtu za ubijanje u Sonnensteinu, kamo su u srpnju 1941. poslani zatočenici iz Auschwitza, kao liječnik bio je uključen u program eutanazije odraslih.

Silvia Veselá, jedna od prvih Slovakinja koja je došla u Auschwitz, radila je kao medicinska sestra u bloku 10 glavnog logora gdje su izvođeni brojni pokusi. Bila je primorana pomagati Claubergu i Schumannu: 'Rečeno mi je da se u dijelu bloka drže rendgenske snimke. Tamo su stajali golemi strojevi s velikim cilindrima. Dr. Schumann je obavljao sterilizacije. Drugi dio zgrade pripadao je dr. Claubergu, koji je sterilizacije izvodio uz pomoć kemikalija. Kemikaliju bi injekcijom uštrcao u ženinu maternicu i jajnike, tako da ih slijepi. Glavni je cilj tih pokusa bio utvrditi koliko je te kemikalije potrebno za valjanu sterilizaciju.'

'To je bilo više nego grozno'

Himmler se posebno zanimao za pokuse sa steriliziranjem što su se provodili u Auschwitzu. Sterilizacija je, naravno, bila jedna od mogućnosti o kojima su nacisti, još prije plinskih komora, razmišljali kao rješenju za umjetno stvoreni 'židovski problem' – čak se spominjala i uz jezero Wann, kao alternativa deportaciji dijela njemačkih Židova mješovita podrijetla. No unatoč obećanjima vodećih medicinskih ličnosti, poput dr. Clauberga, Himmler je još čekao da mu predlože jeftinu i učinkovitu tehniku steriliziranja, kakvu je želio. Dok se brinula za žene koje su podvrgavane tim bolnim pokusima, Silvia Veselá je 'pokušavala ne vezivati se previše – najbolje je bilo uopće ne misliti na to. Na njima se ispitivao i utjecaj jačine rendgenskih zraka na tanko crijevo. To je bilo više nego grozno. Te su žene stalno povraćale. Doista je bilo strašno.' Rendgenske zrake koristile su se ili da se samo njima pokuša sterilizacija ili da se provjerava kretanje kemikalija uštrcanih u maternicu: 'Žene su stavljali na radiološki stol u ginekološkom položaju. Kad bi im raširili noge, liječnik bi im proširivao vrat maternice i uštrcavao kemikaliju. Na zaslonu je mogao gledati je li dobro uštrcavao. A ja sam poslije svakog pregleda i injekcija razvijala rendgenske snimke kako bi se vidjelo je li žena sterilizirana i jesu li joj se jajnici konačno slijepili... Za njih nismo bili ljudi. Bili smo životinje. Bili smo samo brojevi i pokusne životinje.'

Silvia Veselá nije u bloku 10 izmaknula pozornosti dr. Clausberga: 'Razboljela sam se i na meni su izvodili neke pokuse... Nažalost, nakon što sam se poslije rata udala, zatrudnjela sam. Morala sam se podvrgnuti vrlo gnusnu pobačaju. Liječnici su mi rekli: 'Dosta! Ne usuđujte se opet zatrudnjeti.' Bili su u pravu. Dovoljno je čudovišta po ovom svijetu.'

U bloku 10 ne samo da su Schumann i Clausberg izvodili pokuse sa sterilizacijom, nego je i glavni liječnik logora u Auschwitzu, dr. Wirths, zlostavljao žene u 'istraživanjima' cerviksa, vrâta maternice. Medicinski pokusi izvođeni su i na muškarcima u bloku 10 glavnog logora – posebna specijalnost se sastojala u pokrivanju kože različitim otrovnim tvarima u nastojanju da se imitiraju trikovi kojima bi se moglo služiti u pokušaju izbjegavanja vojne službe.

Mengele postao istoznačnica za Auschwitz

Zatočenike iz Auschwitza čak se kao ljudske pokusne kuniće za ispitivanje novih lijekova 'prodavalo' tvrtki Bayer, dijelu I. G. Farbena. U jednom Bayerovu brzojavu vlastima Auschwitza piše: 'Transport od 150 žena stigao je u dobru stanju. Međutim, nismo mogli izvući valjane zaključke (iz ispitivanja) zato što su pomrle tijekom pokusa. Lijepo molimo da nam se pošalje još jedna skupina žena iste brojnosti i uz istu cijenu.' Svaka od tih žena koje su umrle pri pokusima s nekim eksperimentalnim anestetikom, stajala je Bayer sto sedamdeset reichsmaraka.

Međutim, bez obzira na stravičnost svih tih nanesenih patnja, ni Clauberg ni Schumann ni Wirths, pa čak ni Bayer, nisu u svijesti javnosti ostali urezani kao najzloglasnija imena povezana s pokusima u Auschwitzu, nego je to postao zgodan tridesetdvogodišnji ratni veteran i nositelj željeznog križa, koji je u Auschwitz poslan u ožujku 1943. – dr. Josef Mengele. Više od bilo koga drugoga Mengele je postao istoznačnica za Auschwitz. Razlog tomu je kombinacija karaktera i okolnosti: karaktera – zato što je Mengele uživao u moći kojom je raspolagao u Auschwitzu i pogodnostima za bezdušna istraživanja što mu ih je to mjesto pružalo, a okolnosti – zato što je u logor dospio upravo kad je završen namjenski krematorij u Birkenauu, a Auschwitz se spremao ući u najdestruktivnije razdoblje.

Iz knjige Laurencea Reesa Auschwitz: nacisti i 'konačno rješenje', preveo: Zoran Bošnjak, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.

Objavljeno u Vjesniku, 23. veljače 2005, str. 18

Vezane teme

Pokusi na ljudima 1 [ 47.37 Kb ]Pokusi na ljudima 2 [ 70.69 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Facebook preporuke