Prijatelji životinja - Stručnjaci o važnosti zabrane petardi

Foto i video: Stručnjaci o važnosti zabrane petardi

| More

Prijatelji životinja najavljuju tiskovnu konferenciju 4. 2. u 11 h u Europskom domu

- Predstavnici veterinara, biologa, psihologa, psihijatara, branitelja, vatrogasaca

Povodom javne rasprave o zabrani petardi i redenika kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine, Prijatelji životinja održali su tiskovnu konferenciju u utorak 4. veljače 2020. u 11 sati u Europskom domu Zagreb (Jurišićeva 1/1). O razlozima za zabranu petardi govorili su i odgovarali na pitanja predstavnika medija i zainteresiranih građana vrsni stručnjaci iz različitih područja:

dr. vet. med. Lea Kreszinger, predsjednica Odjela veterinara male prakse Hrvatske pri Hrvatskoj veterinarskoj komori, predstavnica veterinara male prakse Hrvatske pri europskoj federaciji FECAVA i svjetskoj organizaciji veterinara male prakse WSAVA
dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu
dipl. ing. biol. Vedran Lucić, biolog i ornitolog iz udruge BIOM
mag. psihologije Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba
dr. med. Dijana Staver, spec. psihijatar iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba
prim. doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., subspecijalist dječje neurologije iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba
Ivica Turić, glavni tajnik Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH (ZUHBL PTSP RH)
Ljerka Kopričanec Matijevac, načelnica Učilišta vatrogastva Hrvatske vatrogasne zajednice

Ljerka Kopričanec Matijevac, načelnica Učilišta vatrogastva Hrvatske vatrogasne zajednice, rekla je da trebamo reći NE petardama i pirotehničkim sredstvima jer osim uznemiravanja ljudi i životinja, petarde su čest uzročnik nastanka požara. Kada požari nastanu u božićno doba, umjesto da vatrogasci jednako tako proslave doček Božića i Nove godine, moraju izlaziti na intervencije. Vatrogasci također moraju spašavati i životinje koje se zbog buke petardi uplaše, pobjegnu i zavuku na nepristupačna mjesta. Moraju ih vaditi iz jama, cijevi, s drveća. HVZ ima dugi niz godina edukacije djece u vrtićima i osnovnim školama u kojima u sklopu edukacije o zaštiti požara djecu uče o tome da korištenje petardi nije dobro za njihovo zdravlje, a da stradavaju i njihovi kućni ljubimci. Djeci treba osvijestiti da korištenje petardi ne znači veselje i proslavu, nego nešto ružno i da ih ne bi trebalo koristiti.

Ivica Turić, glavni tajnik Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH (ZUHBL PTSP RH), odmah je napomenuo da za neke rat još uvijek nije gotov, trauma ostaje. Kroz radionice branitelja gdje su prisutni i psihijatri često se provlači i ta situacija da oni doživljavaju traume prilikom eksplozije i pucnjave. Imaju slučajeve da su ljudi znali, kada opali Grički top, zalegnuti. Rekao je i da se mogu poistovjetiti sa životinjama. Mnogi od njih imaju kućne ljubimce i znaju da se izuzetno boje i da su moguće i katastrofalne posljedice zbog pucanja. I oni kao udruga, kao i Ministarstvo branitelja, podržavaju inicijativu za zabranu petardi.

Dr. med. Dijana Staver, spec. psihijatar iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, izjavila je da s aspekta mentalnog zdravlja, štetnim posljedicama korištenja pirotehnike posebno su izloženi djeca i osobe starije životne dobi. Većina reagira sa stresom kada čuje iznenadni jaki zvuk. Osoba će se uplašiti čak do razine da joj treba brza pomoć psihologa ili čak liječnika psihijatra. Kod nekoga se može razviti strah od jakih zvukova koji se kasnije neće vezati samo na zvuk petardi, nego se uplaši i od npr. Gričkog topa. Također, kućni ljubimci mogu stradati i smrtno od pirotehnike, a oni su članovi obitelji. Ljudi su izloženi onda tugovanju zbog smrti člana obitelji. Navela je da se tjelesna povreda zbog pirotehnike može kod senzibilnih pojedinaca razviti u civilni PTSP. Zaključila je da uporaba pirotehnike može imati dalekosežne posljedice s aspekta mentalnoga zdravlja.

Mag. psihologije Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, na početku je rekla da je ovih dana jako sretna i ponosna na Hrvatsku jer su sva relevantna ministarstva dala podršku ovoj zabrani. Istaknula je da imamo priliku sada pokazati koliko smo osjetljivi na potrebe onih koji su najranjiviji. Dakle, svjesni smo posljedica i rizika i da ono što je nekome 15 minuta zabave kod nekog drugog izaziva strah. Rekla je da je pitanje jesmo li spremni kao društvo, zbog svoje zabave, biti toliko bešćutni za potrebe drugih. Upozorila je i da, kao psiholog koji radi s djecom, može reći da ovo nije pitanje samo akutnih reakcija i trenutnih posljedica. Često čujemo da su djeca ogledalo društva i djeca odrastaju pod utjecajem poruka koje vide iz svoje okoline, od svojih prijatelja i roditelja, pa i zakonskih okvira. Dijete se sasvim sigurno nije rodilo s potrebom da baci petardu, nego je to vidjelo u svojoj okolini. Petarde nisu igračke i ako doista želimo odgovorne mlade i odgovorno društvo, sada je potez na nama. Dakle, ako želimo odgovornu djecu, moramo pokazati da smo spremni odreći se nečega što izaziva toliku patnju i nosi toliko rizika. Dodala je da sva znanstvena istraživanja pokazuju da socijalna neosjetljivost utječe na razvoj rizičnog i problematičnog ponašanja djece i mladih. Spomenula je primjer da je prije nekoliko minuta lupio prozor i svi su se uplašili i okrenuli. Pozvala je da si svatko zamisli da je sam, da nije negdje na suhom i sigurnom, koliko bi to straha izazvalo kod njega. Zaključila je da nije samo pitanje je li se uplašio kućni ljubimac, je li dijete imalo ozljedu, već je važno da ne razmišljamo samo o svojoj ugodi i zabavi, nego i u kojem smjeru želimo ići kao društvo.

Prim. doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., subspecijalist dječje neurologije iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, na početku je rekla da postoji neprijeporna volja našega društva da se na neki način okrene rješavanju problema. Ako je uključeno sedam ministarstava, onda znamo da je njima stalo. Navela je da zato misli da treba uhvatiti trenutak kada je društvo dovoljno senzibilizirano jer je senzibilizacija dugotrajan proces.

Ukazala je da, i nakon skoro 30 godina od početka hvalevrijedne akcije „Mir i dobro”, još uvijek imamo problem. Problem se sastoji u tome da svake godine (nasreću, dosad nismo imali smrtne slučajeve) 20-ak do 30 djece bude ozlijeđeno tijekom blagdana. Upozorila je da je to problem kada promatramo kumulativni učinak – ako računamo relativno mali broj ozljeda djece u usporedbi s ranijim godinama, za 10 godina to je 70 teško ozlijeđene djece! Time što smo im dali petardu u ruku, uzeli smo im pravo na najbolje moguće odrastanje jer nismo brinuli o njima. Uzeli smo im na neki način budućnost u jednom širokom kontekstu demografije. Uzeli smo potencijal od 70 djece da budu najbolji koliko su mogli biti jer su ostali bez šake, prstiju, gluhi, nagluhi, bez jednog oka… Ili su ostali sa značajnim emocionalnim poremećajima, posttraumatskim stresnim poremećajem koji možda neće biti prepoznat pa će takva djeca izgraditi značajna mentalna odstupanja koja će ih značajno limitirati za cijeli život. Istaknula je da tjelesne ozljede nisu samo broj, nego prate svakog pojedinca. Svako dijete nakon ozljede ima svoju osobitu priču i nikada neće biti ono o čemu je maštalo jer će biti uskraćeno invalidnošću. To je ono o čemu moramo razmišljati. Na kraju, izjavila je da su fotografije i videa hvalevrijedni jer nekada moramo brutalnim slikama pokazati kolika je ozbiljnost problema. Pohvalila je akciju za zabranu petardi i zaključila da idemo dalje, a da su stručnjaci na strani zabrane petardi!

Dipl. ing. biol. Vedran Lucić, biolog i ornitolog iz udruge BIOM, na početku je rekao da mu je kao biologu malo nezamislivo govoriti o pticama i prirodi kada već postoje toliki razlozi za zabranu petardi iz perspektive ljudi, posebno djece, da se propisi promijene.
Rekao je da su ptice u gradovima najčešće jedine divlje vrste koje ljudi susreću u svakodnevnom životu. Kada se bacaju petarde u bilo koje doba godine, a posebice zimi, zima je već ionako doba godine koje svojoj težinom i vremenskim uvjetima smanjuje brojnost divljih životinja. Bacanjem petardi mi još više otežavamo i pticama i drugim divljim životinjama te dovodimo do njihova iscrpljivanja i uznemiravanja. Opisao je da se događa da ptice koje su našle već negdje zaklon gdje će prenoćiti, buku petardi povezuju s olujom i teškim vremenskim neprilikama. Zato kreću sumanuto letjeti i sudaraju se sa zgradama, pogotovo u gradovima gdje ima puno staklenih zgrada. Sljedeće jutro posvuda imamo mrtve ptice.

Istaknuo je da smo, zbog nekakvih naših 15 minuta zabave, odlučili dodatno otežati već samo po sebi teško doba godine za životinje koje su ionako već ugrožene. Natjerali smo ih da noć, umjesto za odmor, provedu tražeći zaklon za kojega je upitno hoće li ga opet pronaći jednom kada se dignu usred noći i, na kraju krajeva, dodatno smo ih iscrpili. Podsjetio je da većina naših gradskih ptica ima desetak grama. Kada one moraju provesti usred noći sat vremena leteći okolo, a da je to sat vremena ukazuju istraživanja o tome što se događa s pticama u novogodišnjoj noći, kada se ne mogu nahraniti, to je za njih strahovit problem.

Dr. vet. med. Lea Kreszinger, predsjednica Odjela veterinara male prakse Hrvatske pri Hrvatskoj veterinarskoj komori, predstavnica veterinara male prakse Hrvatske pri europskoj federaciji FECAVA i svjetskoj organizaciji veterinara male prakse WSAVA, na početku je rekla da pozdravlja inicijativu za zabranu petardi. Navela je da je nevjerojatno da danas, u vrijeme kada se društvo senzibilizira za ljude i životinje, mi raspravljamo o tome treba li dati djeci u ruke petardu i treba li sve te životinje plašiti. Dok su kontinenti zahvaćeni vatrom, mi razmišljamo hoćemo li dopustiti upotrebu eksplozivnih sredstava kojima će rukovati neuki ljudi.

Rekla je da, sa strane struke, veterinari su najviše izloženi upitima građana i traumama životinja u vrijeme novogodišnjih blagdana, ali i u ostalo vrijeme kada su, najčešće djeci, dostupna pirotehnička sredstva. To je najčešće nešto što oni definitivno osjete kroz posao. Istaknula je da to nisu samo slučajne traume i ozljede, nego i ozljede namjerno nanesene životinjama gurajući petarde u njihove otvore od kojih se umire. To su za životinju traume za cijeli život, ako preživi.

Opisala je da ima priliku raditi u 24-satnoj službi u novogodišnjoj noći, To je noć kada kreću pozivi od 17 h popodne i ne staju do nakon ponoći, gdje su ljudi u panici i ne znaju pomoći životinjama kako da se umire i kako da same sebe ne ranjavaju. Rekla je da je teško prenijeti iz prakse bespomoćnost i skrbnika i životinja u takvim situacijama. Na kraju je rekla da, uime svih veterinara, Odjel veterinara male prakse Hrvatske pri Hrvatskoj veterinarskoj komori podržava ovu inicijativu i želi da se zabrane eksplozivne naprave i njihova uporaba.

Dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, dovela je sa sobom kujicu Emu iz Skloništa. Rekla je da grad Zagreb, kao najveći grad, ima i najveće sklonište te prima i najviše pasa i mačaka; prošle godine primili su ih više od 1300. Brojne od tih životinja dolaze ranjene, u jako teškom i fizičkom i psihičkom sranju. Opisala je da se svake godine posebno pripremaju za drugu polovicu prosinca, s obzirom na to da imaju info centar koji radi skoro bez prestanka, a pozivaju i sve druge veterinarske organizacije da se pripreme i prime svaku životinju. Međutim, to su tako veliki brojevi životinja da je to teško povjerovati jer ljudi ne mogu držati pod kontrolom svoje životinje.

Čula je da neki smatraju da kućni ljubimci trebaju proći treninge i naučiti se živjeti u gradu, no što se tiče ponašanja životinja, postoji nešto što se zove rana socijalizacija štenaca i ona traje samo nekoliko prvih mjeseci. Ako se u to vrijeme psi ne naviknu na užasno glasne zvukove, onda je to potpuna propast i ostatak života životinje se boje i grmljavine, a kamoli ne petardi. Osobno je, nažalost, svjedočila tome da životinje završe mrtve. Dolazile su u ambulantu cijele obitelji sa svojim psom i molile veterinare da spase psa, iako je on već bio mrtav. Iako im veterinari to kažu, oni uopće ne mogu pojmiti što se dogodilo jer kućni ljubimci su ljudima članovi obitelji. Ne mogu vjerovati da je jedan pucanj uspio uzrokovati toliku ogromnu štetu njihovoj obitelji. Na kraju je rekla da su i oni kao sklonište i Grad Zagreb dali podršku promjeni Zakona te se nadaju da će taj Zakon biti i bolji i da će se zauvijek zabraniti svako pucanje i bilo kakva šteta koja se čini i ljudima i životinjama.

Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, pozdravio je prijedlog zabrane petardi i redenika iz kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine u aktualnim izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima. Rekao je da je ova zabrana kompromis koji je važan prvi korak jer se zabranjuje samo ono što je ionako nužno zabraniti, ali krajnji cilj je vratiti se na ono što je bilo ranije već zabranjeno, a to je zabrana svih pirotehničkih sredstava F2 i F3. Naveo je primjere stradavanja djece i životinja rekavši da je i jedan slučaj izgubljenog oka ili šake ili smrt četveronožnog člana obitelji previše. Ukazao je na nelogičnost u Zakonu da prodaja pirotehničkih sredstava počinje dva tjedna prije dopuštenja njihove upotrebe jer kada krene prodaja, krene i upotreba pa građani već od 15. 12. prijavljuju uznemiravanje i pucanje. Također, naveo je i apsurd da je petarde dopušteno koristiti 27., 28., 29. i 30. 12., kada se ništa ne slavi. Rekao je da petarde i redenici trebaju biti u potpunosti zabranjeni, no da bi kompromis bio da ova ostala pirotehnička sredstva iz kategorija F2 i F3, koja su također opasna i bučna, budu dopuštena samo u noći kada se slavi Nova godina.

Zahvalio je institucijama koje su dale podršku zabrani petardi – sedam ministarstava, Vladi RH, gradu Zagrebu, Osijeku i Virovitici, ali i mnogim drugima jer je i Udruga gradova dala podršku. Zahvalio je i građanima koji, osim što mogu potpisati peticiju koja je još u tijeku, mogu ostaviti svoj komentar na javnoj raspravi koja traje do 7. veljače 2020. Ankete su pokazale da je 80 posto građana za zabranu petardi, redenika, ali i druge pirotehnike iz kategorija F2 i F3, a sada je bitno da građani to iskažu i na javnoj raspravi jer svaki glas je bitan. Na prvome mjestu treba biti volja ljudi, opće dobro i javni interes i da se misli na skupine koje trebaju posebnu zaštitu.

Petarde su štetne i za okoliš – jedna noć ispucavanja petardi i ostalih eksplozivnih sredstava zagadi koliko i dva mjeseca gradskog prometa. Svaka petarda nekoga uznemiri, ali ostaje i u zraku, na tlu i u vodi, i to u vrijeme kada govorimo o velikim zagađenjima u gradovima i državi. Rekao je da želimo Zakon koji će zaštiti sve jer teško je voditi akciju „Mir i dobro” ako su petarde dopuštene. Zahvalio je svim govornicima i pozvao sve da ostave komentar na javnoj raspravi za zabranu petardi. Istaknuo je da se nadamo što skorijem stupanju na snagu ovog Zakona koji će štititi i ljude, i životinje, i okoliš.

„Prije šest godina pokrenuli smo inicijativu za zabranu petardi prvenstveno zbog stresova i ozljeda koje doživljavaju životinje zbog petardi, a koje svake godine odnose živote. No s vremenom nam se javljao sve veći broj građana koji su navodili koliko petarde smetaju djeci, starijima i bolesnim osobama (oboljelima od PTSP-a, autizma, epilepsije, srčanih bolesti, starijim osobama, braniteljima, civilnim žrtvama rata...), kao i potpuno zdravim ljudima koji osjećaju uznemirenost i strah te žele prestanak terora i zakonsku zaštitu”, upozoravaju Prijatelji životinja.

Dodaju da petarde psihički štete i ljudima koji moraju, umjesto proslave, svake godine provoditi blagdane i dočekivati Novu godinu zatvoreni u kući, sa spuštenim roletama, strepeći hoće li njihovi kućni ljubimci pod sedativima preživjeti pucanje ili će umrijeti od zastoja srca. „Petarde štete svima i treba ih zabraniti”, poručuju Prijatelji životinja i navode da će o upravo o tome na tiskovnoj konferenciji govoriti predstavnici veterinara, biologa, psihologa, psihijatara, branitelja i vatrogasaca.

Prijatelji životinja pozivaju sve da se pridruže građanima koji su već ostavili svoje komentare na javnoj raspravi o izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima, a koja traje do 7. veljače. „Ovo je prilika da svatko od nas navede svoja iskustva i da podrži prijedlog zakonske zabrane petardi tijekom cijele godine. Također, građani se mogu osvrnuti na nelogičnost Zakona koji dopušta da prodaja pirotehnike započinje dva tjedna prije Nove godine i da je korištenje dopušteno već od 27. 12., kada se ništa ne slavi. Zabranom petardi zabranjuje se samo ono što je zaista nužno zabraniti, no i dalje su dopuštena druga bučna i opasna pirotehnička sredstva. Podržimo stoga ovaj kompromis i prvi razumni korak prema vraćanju zakonske zabrane uporabe pirotehničkih sredstava kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine”, zaključuju Prijatelji životinja.

Komentar i podrška zabrani petardi može se ostaviti na javnoj raspravi, a više informacija o nužnosti zabrane nalazi se ovdje: www.prijatelji-zivotinja.hr.

Live video tiskovne konferencije dostupan je ovdje: www.facebook.com.

Foto i video: Stručnjaci o važnosti zabrane petardi

Vezane teme

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke