Označavanje pasa u Međimurju - primjeri iz prakse

| More

Dopis Veterinarske ambulante Kvakan kolegama veterinarima, 2. 7. 2024.

Poštovane kolegice i kolege,

javljamo vam se iz naše ambulante s primjerima naše prakse koji možda i vama mogu poslužiti za pronalaženje rješenja za nastale problema.

Najprije bi htjeli opisati našu suradnju sa skloništem. Na sreću, na području Međimurske Županije nemamo probleme s radom komunalnih redara te svi gradovi i općine imaju potpisan ugovor sa skloništem koje postoji preko 20 godina. To je svakako velika prednost, ali potrebno je istaknuti sljedeće:

Postavlja se pitanje plaćanja troškova kad nalaznik dođe sa psom u vašu ambulantu. Taj pas se po Zakonu o zaštiti životinja, ako je nepoznatog podrijetla, skupljen s ceste ili slično, treba evidentirati kroz sklonište u roku od 3 dana. To znači da ga ne morate evidentirati iste sekunde (ako je npr. subota ili nedjelja) već u roku od 3 dana koji je također i rok da nalaznik vrati psa vlasniku ako se isti slučajno nađe.

U slučaju kad nalaznik sam snosi sve troškove (što je najčešće slučaj kad vam netko dođe u ambulantu mikročipirati pas kojeg želi zadržati) onda o tome ne trebate obavijestiti JLS (najčešće komunalnog redara). Njih se zove kad nalaznik ne želi zadržati psa i kad JLS plaća troškove zbrinjavanja.

Znači, imate slučaj da nalaznik želi zadržati psa kojeg je pronašao. Vi ili nalaznik (mi imamo dogovor da to napravimo mi prema ugovoru sa skloništem) obavijestite sklonište te pošaljete potrebne podatke za evidenciju, broj mikročipa, datum i lokaciju pronalaska psa, fotografiju psa i podatke od nalaznika. Vi označite psa mikročipom, vi naplatite troškove nalazniku, suradnju sa skloništem imate radi evidencije. Sklonište unosi sve te podatke u svoju evidenciju, upisuje psa u JIC te s nalaznikom sklapa ugovor o privremenom posjedništvu. U privitku vam šaljemo i ugovor kako to izgleda s našim skloništem. Naše sklonište je ostavilo primjerke takvih ugovora (numeriranih) u našoj ambulanti pa nalaznici niti ne moraju ići u sklonište potpisivati ugovore već im mi te dostavimo mailom ili si sami pokupe kad dolaze kod nas. Prema tom ugovoru pas ostaje privremeno označen na sklonište dok ne istekne zakonski rok od 14 dana u kojem se može javiti stvarni vlasnik psa te potraživati ga natrag te ako ne postoje neki drugi uvjeti zašto se pas ne bi dao u vlasništvo nalazniku.

Mi, kao ambulanta, pregledamo psa, obavimo sve što je potrebno, upišemo sve u zdravstveni karton. Pas fizički ne mora ući u sklonište. Mi određujemo i da li je potrebna izolacija i koliko dugo traje. Taj zdravstveni karton je dio evidencije o psu u skloništu.

Zašto je važno psa evidentirati kroz sklonište? Ponajviše zbog sljedivosti te zbog odgovornosti skloništa o provođenju svih propisanih mjera koje sklonište treba provesti temeljem Zakona o zaštiti životinja. Sklonište je dužno oglasiti psa kako bi se mogao javiti njegov mogući vlasnik, sklonište je odgovorno za provođenje svih mjera (cijepljenje protiv bjesnoće i kasnije kastraciju). Iako nije propisana mjera, zbog visoke kontagioznosti parvoviroze, štence cijepimo i protiv zaraznih bolesti.

Sljedeći problem:

Dođe vam netko sa štenetom kojeg je dobio od rođaka. U tom slučaju tražimo da nam se javi rođak s mikročipom majke kako bi se štene mikročipiralo najprije na rođaka pa potom prenijelo na novog vlasnika. Ukoliko majka nije mikročipirana, štene evidentiramo kroz sklonište, ali prijavljujemo takvog vlasnika komunalnom redaru i veterinarskoj inspekciji DIRH-a kako bi se i majka i ostali štenci označili. Takvom vlasniku naravno predlažemo kastraciju, a isto tražimo i u prijavi.

Nadalje, ako dođe netko tko nema uzgoj ali mu se „kujica slučajno sparila“, a ista je mikročipirana te sad taj vlasnik želi i mikročipirati štence, imamo mikročip majke (znači imamo sljedivost) te označimo sve štence na tog vlasnika i on ih tada može oglašavati za udomljavanje te staviti u promet. Također predlažemo kastraciju.

Nadalje, u slučaju registriranih uzgajivača u pravilu imamo poznat mikročip majke i u pravilu su štenci označeni na uzgajivača no imali smo dosta slučajeva gdje uzgajivači (registrirani ili neregistrirani) prodaju štene u npr. Slavoniji, stave ga u promet i štene dođe k nama, nekoliko stotina kilometara daleko. Novi vlasnik ima često i kupoprodajni ugovor. Tada bismo u pravilu trebali poslati to štene nazad uzgajivaču, ali kako bi izbjegli da isto završi bačeno negdje u šumi, tražimo novog vlasnika da kontaktira uzgajivača i dobije broj mikročipa majke te istog označimo, ali takvog uzgajivača također prijavljujemo DIRH-u.

Da, reći ćete da je to puno dodatnog posla. Puno je to dodatnog posla i za skloništa, a pogotovo što su oni i odgovorni za životinje koje prolaze kroz njihovu evidenciju, a isto tako i za uvjete držanja. Skloništa kod udomljavanja pasa provjeravaju gdje se psi udomljavaju i često i odbiju udomitelja ako uvjeti držanja nisu zadovoljavajući. Stoga je naše sklonište u prilog Ugovora o privremenom posjedništvu stavilo i kratke upute o obavezama svih skrbnika pasa te o uvjetima držanja koji su manje-više i propisani Odlukama o držanju kućnih ljubimaca JLS-ova.

Naše je sklonište stalno puno kao i sva druga skloništa, preventivne mjere (kontrola mikročipiranja, subvencioniranje kastracija) se rijetko provode, a na kraju najviše stradavaju životinje čija bi dobrobit nama trebala biti primarna.

Posljedice neprovođenja zakona i više se nego očito vide u romskim naseljima Međimurja gdje je djelovalo i Ministarstvo poljoprivrede s DIRH-om, svim stručnim službama i organizacijama i gdje je od 2018. godine do danas izvučeno preko 3000 pasa, a još ih oko 500 treba zbrinuti.

Za kraj bismo spomenuli upravo slučaj otprije neki dan, stanovnika jednog od romskih naselja koji je dovezao žensko štene u tipu američkog staforda od „uzgajivača“ iz Šibenika. Nikakve podatke nije imao o „uzgajivaču“ te je pas evidentiran kroz sklonište. Isti smo dan podnijeli prijavu DIRH-u i komunalnom redarstvu te tražili postupanje prema Pravilniku o opasnim psima.

Možemo samo za kraj reći da će nam svima trebati više vremena i truda da se počne riješavati ogroman nered koji imamo u području kućnih ljubimaca u Hrvatskoj u smjeru smanjenja ilegalnog uzgoja, velikog broja napuštenih životinja, šverca iz trećih zemalja i da mi, u našim veterinarskim organizacijama, možemo itekako pridonijeti riješavanju tih problema u korist i dobrobit svih, a ponajviše naših čupavih pacijenata.

S poštovanjem,

Veterinarska ambulanta privatne prakse za kućne ljubimce

"Mr. Kvakan" d.o.o.

Vezane teme

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke