Strategije niskougljičnog razvoja RH
U Hrvatskoj su na snazi čak dvije strategije koje imaju za cilj provođenje aktivnosti u cilju ublažavanja klimatskih promjena, a u kojima su spomenute prednosti namirnica biljnog podrijetla za smanjenje ugljičnog otiska pojedinca.
Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske
U lipnju 2021. Hrvatski sabor donio je „Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu”. Riječ je o prijeko potrebnom planu za ublažavanje klimatskih promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja. U njemu se navodi u dvije važne točke da bi se „značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla” te da „uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode”.
Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 20230. godine (NECP)
U lipnju 2023. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 20230. godine (NECP). Više informacija na: https://mingor.gov.hr/azurirani-integrirani-nacionalni-energetski-i-klimatski-plan-republike-hrvatske-za-razdoblje-od-2021-2030-necp/9220. U njemu se navodi sljedeće:
https://mingo.gov.hr/UserDocsImages/KLIMA/NECPdraftUpdateHRv1EC.pdf (mjera MS-11 Smanjenje ugljikova otiska pojedinca promjenom životnih navika na stranici 112.): „Cilj i opis mjere: Promjenom životnih navika i stilova pojedinaca i društva može se ostvariti značajno smanjenje potrošnje resursa i emisije stakleničkih plinova. Stoga je cilj ove mjere potaknuti promjene potrošačkih navika, prehrambenih navika, navika vezanih za prijevoz i putovanja, načina korištenja i posjedovanja raznih uređaja u kućanstvima itd. što se može izraziti kroz smanjenje ugljičnog otiska pojedinca. Međutim, kako bismo promijenili svoje navike, moramo biti svjesni utjecaja našeg vlastitog ugljičnog otiska i znati kako ga smanjiti. Stoga se predlaže provođenje aktivnosti koje će educirati i potaknuti građane na promjenu životnih navika i usvajanje energetski učinkovitih praksi.”
