16.01.26. Primjedbe udruge Prijatelji životinja na Studiju o utjecaju na okoliš za zahvat: Četiri farme za tov pilića na području općine Sunja, Sisačko-moslavačka županija.
Sisačko-moslavačka županija
Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj,
zaštitu okoliša i prirode
Odsjek za zaštitu okoliša i prirode,
Rimska 28,44000 Sisak
,,Za Studiju- četiri farme za tov pilića Sunja”
Poštovani,
planirani projekt izgradnje četiri farme za tov pilića na području Općine Sunja predstavlja višestruku prijetnju okolišu, bioraznolikosti, zdravlju i sigurnosti ljudi te općoj kvaliteti života. Znanstvena istraživanja i iskustva sredina s intenzivnim industrijskim uzgojem peradi potvrđuju da takvi pogoni uzrokuju povećane emisije onečišćujućih plinova, stalnu pojavu neugodnih mirisa i prašine te povećan rizik onečišćenja tla i voda, s izravnim i mjerljivim posljedicama za zdravlje ljudi i stanje okoliša.
Dodatno zabrinjava činjenica da je predmetna Studija tehnički necjelovita i pravno nekonzistentna. Ne nudi jasna rješenja za zbrinjavanje stajskog gnoja i uginulih životinja, ne razmatra kumulativni učinak drugih planiranih megaprojekata istog investitora, a predviđa izgradnju na česticama koje su u privatnom vlasništvu, evidentirane kao javni put ili uopće ne postoje (kč. 39/3 k.o. Pobrđani, kč. 103/2 k.o. Čapljani, kč. 105, 106/1 i 106/2), bez razjašnjenih imovinsko-pravnih odnosa. Takvi propusti ozbiljno dovode u pitanje zakonitost postupka procjene utjecaja na okoliš.
Studija navodi da će se farme priključiti na sustav javne vodoopskrbe, uz predviđenu godišnju potrošnju od oko 245.220 m³ pitke vode, što je gotovo jednako ukupnoj godišnjoj potrošnji stanovnika Općine Sunja. Istodobno, potrebe jednog gospodarskog subjekta činit će gotovo 45 % ukupne potrošnje pitke vode svih gospodarskih subjekata na području grada Siska, općine Martinska Ves i Općine Sunja zajedno. Takvo opterećenje javnog vodoopskrbnog sustava predstavlja neprihvatljiv rizik, osobito u uvjetima sve učestalijih suša i klimatskih ekstrema.
Posebno je problematično što u izračun opterećenja vodoopskrbe nije uključeno planirano postrojenje za klanje i preradu pilića s bioplinskim postrojenjem u Sisku istog investitora, koje se također planira priključiti na isti sustav. Studija pritom navodi da će se uginule životinje s farmi odvoziti upravo u taj kompleks, čime se projekti međusobno povezuju, unaprijed prejudicira pozitivna ocjena sisačkog postrojenja i potvrđuje nužnost njihove zajedničke procjene, sukladno važećoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Takvo rješenje ujedno nije u skladu s člankom 143. Generalnog urbanističkog plana Grada Siska, koji propisuje obvezu zbrinjavanja vlastitog tehnološkog otpada unutar svakog pogona.
Jednako je neprihvatljivo i pitanje zbrinjavanja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda, koje se prema Studiji planira odvoziti na istu lokaciju u Sisku ili na neko drugo, nedefinirano alternativno rješenje. Takva neodređenost nije dopuštena u dokumentu koji bi trebao omogućiti stvarnu procjenu rizika za okoliš i zdravlje ljudi.
U pogledu utjecaja na zrak, iz peradarnika će se kontinuirano oslobađati amonijak, metan i prašina, s negativnim učinkom na lokalnu kvalitetu zraka i ukupne emisije stakleničkih plinova. Unatoč tome, klimatski utjecaji projekta nisu sagledani cjelovito. Navod da se na lokaciji „ne gospodari stajskim gnojem“ koristi se kako bi se izostavile emisije metana i dušikovog oksida, što dovodi do podcjenjivanja stvarnog klimatskog otiska projekta i stvara osnovanu sumnju da je zahvat svjesno pozicioniran ispod praga od 20.000 t CO₂ ekvivalenta godišnje radi izbjegavanja strožih regulatornih obveza.
Planirani zahvat uključuje i gubitak približno 36 hektara šumskog i ostalog obraslog zemljišta, u neposrednoj blizini područja ekološke mreže ekološke mreže Posebno područje očuvanja značajno vrste i stanišne tipove Sunjsko polje i Područje očuvanja značajno ptice Donja Posavina. Funkcionalno, riječ je o ekološkoj cjelini, zbog čega su negativni utjecaji na bioraznolikost i zaštićene vrste neizbježni. Tvrdnja iz Studije da nakon faze izgradnje prestaju svi negativni utjecaji stoga je neutemeljena, jer je gubitak šumskih i prirodnih staništa trajan i nepovratan. S obzirom na količine peradarskog otpada, fekalne tvari i nusproizvoda koji sadrže patogene mikroorganizme, postoji visok rizik širenja zaraznih bolesti, kako među životinjama, tako i na ljude (npr. zoonoze poput salmonele, kampilobakterioze, ptičje gripe).
Sve navedeno potvrđuje da planirani zahvat predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i ekološki rizik, osobito u kontekstu većeg broja sličnih farmi planiranih na istom području. Izostanak cjelovite procjene kumulativnih, sanitarnih i epidemioloških rizika jasno pokazuje da projekt nije sagledan u skladu s načelom predostrožnosti ni s temeljnim obvezama zaštite zdravlja ljudi i prirode. Zbog svega navedenog tražimo da se donese rješenje kojim je zahvat neprihvatljiv za okoliš.
S poštovanjem,
Tamara Bing
Udruga Prijatelji životinja
U Zagrebu, 15. siječnja 2026.
