Prijedlozi za izmjene Zakona o zaštiti životinja - 2012.
Hrvatski Zakon o zaštiti životinja, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2007, propisuje minimalnu zaštitu za životinje koje ljudi iskorištavaju i ubijaju u raznim područjima ljudske djelatnosti. Zakon je specistički, što znači da ima za cilj prvenstveno štititi ekonomske i političke interese ljudi, a životinje se pritom štite u okvirima koji ne ugrožavaju te interese.
Kao udruga smatramo da su životinje bića koja imaju pravo na život bez ljudskog iskorištavanja, ugrožavanja i ubijanja i da ne bi trebale služiti ljudskim 'potrebama'. No, kako su i u borbi za ljudska prava (ropstvo, ženska prava, dječji rad, istospolne zajednice…) najprije zakonski propisi morali osigurati zaštitu obespravljenima prije sazrijevanja ljudske svijesti o etičkoj neprihvatljivosti ugnjetavanja slabijih, takav put treba proći i pokret za prava životinja. Specifičnost pokreta za prava životinja je u tome što se oni koji nemaju moć i koji su izloženi ljudskom nasilju ne mogu izboriti sami za sebe i ovise o osvještenim pripadnicima ljudske vrste. Stoga se u svojem radu zalažemo za zakonske propise koji bi omogućili što obuhvatniju zaštitu životinja, s obzirom na trenutno dosegnuti stupanj etičke svijesti kod ljudi, i mogućnost sankcioniranja prekršitelja. Pritom smo svjesni da istinska promjena za sva živa bića može nastati jedino promjenom vlastitih navika povezanih s iskorištavanjem i ubijanjem životinja. Promjena za životinje počinje na osobnoj razini, no pozivamo sve pojedince i udruge da nadležnom Ministarstvu poljoprivrede upute svoje primjedbe i zahtjeve za izmjenom Zakona o zaštiti životinja, kojima će životinje dobiti veću zakonsku zaštitu od postojeće.
Prijatelji životinja traže sljedeće izmjene Zakona o zaštiti životinja:
Definicija životinja
U Zakonu o zaštiti životinja nema obrazloženja pojma 'životinja'.
Predloženi tekst Udruge: 'Životinje: svi kralježnjaci, osim čovjeka, i glavonošci.'
Obrazloženje: Smatramo da bi se Zakon trebao odnositi na sve životinje. No, kako se 'Zakon primjenjuje na sve životinje kralježnjake' tada bi se, osim na kralježnjake, treba primjenjivati barem i na sve žive glavonošce. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol. Skupina kognitivnih i računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge sastavila je i potpisala u srpnju 2012. dokument nazvan 'Cambridge Declaration on Consciousness' kojim je službeno potvrđena činjenica da životinje poput sisavaca i ptica i mnogih drugih stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate koji stvaraju svijest kao i ljudi. Deklaracija se u cijelosti može pročitati na engleskom jeziku ovdje.
Stoga smatramo opravdanim i nužnim da se Zakonom štite glavonošci općenito, s obzirom na to da jednako osjećaju bol, neovisno u kojem području i u koje svrhe ih ljudi iskorištavaju, ozljeđuju i ubijaju.
Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja
Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima...
Zabrana utrka pasa
Aktualnim Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je 'organizirati utrke pasa na tvrdim podlogama'. No, utrke pasa jednako su okrutne na svim podlogama i Zakon ne bi trebao poticati utrke pasa na mekim podlogama, što indirektno radi ovako formuliranom odredbom, već bi trebao nedvosmisleno zabraniti utrke pasa na svim podlogama. U SAD-u, gdje je problem utrka pasa najizraženiji, utrke pasa na svim podlogama su zakonom zabranjene u 38 država, a u pet država, zbog osviještenosti i pritiska građana, ne postoje više trkališta niti se održavaju utrke pasa. S obzirom da su činjenice postupanja prema trkaćim psima već prepoznate od zakonodavstva država u kojima se takve utrke dugo održavale, nužno je spriječiti okrutnost nad životinjama koja bi se tek mogla događati u Hrvatskoj, i to samo zbog zarade na okladama...
Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu
Zakon o zaštiti životinja propisuje zaštitu životinja od zlostavljanja i zato bi trebao imati konkretnu zabranu stalnoga držanja pasa na lancu, što predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna. Osim toga, niti jedna druga životinjska vrsta ne bi smjela biti na trajnom vezu, već bi trebala imati barem pravo na dnevni ispust, odnosno kretanje...
Zabrana pokusa na primatima
Udruga Prijatelji životinja predlaže da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani korištenje primata iz uzgoja za pokuse te uvoz primata i njihove mladunčadi iz divljine za pokuse. Zbog presudnih fizioloških razlika izvođenjem pokusa na primatima saznajemo samo o njima samima, a ne o nama, tako da ne iznenađuje da desetljeća izvođenja pokusa na primatima nisu rezultirala pronalaskom lijekova. Iznimno visoka inteligencija primata i njihova sposobnost za duboku patnju i mentalni slom dodatno pojačavaju etičku neprihvatljivost provođenja pokusa na njima. Iako se, koliko nam je poznato, trenutno u Hrvatskoj ne obavljaju pokusi na primatima, neophodno je da se takva praksa zabrani Zakonom...
Zabrana trenutačnoga drobljenja čitave životinje
Udruga Prijatelji životinja predlaže da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti sljedeća odredba: 'Zabranjuje se trenutačno drobljenje čitave životinje, odnosno maceracija u proizvodnji jaja.' Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja propisuje da se pilići do 72 sata starosti i zameci u jajetu usmrćuju trenutačnim drobljenjem čitave životinje, odnosno tzv. maceracijom. Ova standardna procedura u industriji proizvodnje jaja iznimno je okrutna jer se žive životinje podvrgavaju drobljenju, pri čemu trpe užasnu bol...
Obveza pružanja pomoći ozlijeđenim životinjama
Zakonom o zaštiti životinja propisano je da 'Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ukoliko to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.' Životinje najčešće stradaju na cesti, a osoba koja je upravljala vozilom najčešće produži dalje. Ako se nađe netko tko želi pomoći životinji, a nema novaca za liječenje (što je uglavnom slučaj), nijedna veterinarska stanica neće preuzeti životinju na liječenje. Stoga je neophodno da se Zakonom propiše da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave...
Pokusi na napuštenim i divljim životinjama
Zakon o zaštiti životinja nema odredbe koje bi regulirale provođenje pokusa na primatima i napuštenim životinjama, kao i na divljim životinjama (osim za proizvodnju bioloških pripravaka). U Europi ima oko 120 milijuna napuštenih životinja koje postaju lak plijen za testiranje na životinjama. Direktiva 63/2010/EU koju članice EU trebaju implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva ne dopušta provođenje pokusa na napuštenim i divljim životinjama, osim u strogo definiranim izuzecima. Stoga je važno Zakonom o zaštiti životinja zabraniti pokuse na napuštenim i divljim životinjama, kako nepostojeće ili nedovoljno precizne odredbe ne bi bile podložne dvosmislenom tumačenju i zlouporabi...
Kirurški zahvati na životinjama tijekom pokusa
Zakonom o zaštiti životinja dopušteno je da kirurške zahvate na životinjama tijekom pokusa te pri proizvodnji bioloških pripravaka mogu provoditi veterinari, ali i liječnici, farmaceuti, medicinski biokemičari, stomatolozi, agronomi stočari ili biolozi. Kirurške zahvate na životinjama smjeli bi obavljati isključivo veterinari i eventualno liječnici specijalizirani kirurzi...
Uzgoji kućnih ljubimaca
Udruga Prijatelji životinja potpuno se protivi uzgoju i prodaji životinja te njihovom iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj 'rasplodnih ženki', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri 'rasplodne ženke' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja...
Kontrola razmnožavanja kućnih životinja
Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane, pa neodgovorne skrbnike treba sankcionirati ako ne zbrinjavaju mladunčad životinja o kojima skrbe...
Zakonska zabrana držanja životinja u cirkusima
Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je 'držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama.' Svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, predstavlja zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na neprirodno ponašanje, podvrgavanje treningu u svrhu redovitih predstava i stalno seljenje i transport. Stoga bi zakonom trebalo zabraniti držanje svih životinja u cirkusu, kao i korištenje divljih životinja u predstavama sa životinjama...
Zabrana držanja dupina u zatočeništvu
Društvene zajednice životinja u zatočeništvu potpuno su neprirodne, a životinje su izložene velikom stresu, apatiji i neprimjerenim uvjetima života. Iako je kroz propise Ministarstva zaštite okoliša i prirode zabrana zatočavanja dupina na snazi već godinama, zbog ulaska Hrvatske u EU moguće je da će navedena odredba prestati važiti. Stoga je neophodno da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani držanje dupina u zatočeništvu, kako bi se ova odredba održala kroz nadležnost Ministarstva poljoprivrede...
Neprofitni karakter skloništa za životinje
Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljenog posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije...
Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa
Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok 'obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave'. Usprkos tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi...
Oglašavanje napuštenih životinja u skloništima
Psi iz veterinarskih stanica i skloništa uopće nisu ili su jako slabo oglašeni za udomljavanje, što otežava udomljavanje pasa. Nijedna životinja nije neudomljiva, pa čak ni starije i ozlijeđene/invalidne životinje, ako se kvalitetno oglase. Iako je Zakonom o zaštiti životinja propisano da sklonište za životinje mora 'tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti', potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja...
Naplaćivanje boravka životinje u skloništu
Zakon o zaštiti životinja omogućuje zloupotrebu odredbe o mogućnosti prodaje životinja iz skloništa. Stoga Zakonom treba propisati mogućnost da sklonište može naplatiti udomitelju jedino troškove boravka psa u skloništu...
Zabrana ubijanja životinja u skloništima
Zakon o zaštiti životinja propisuje zbrinjavanje napuštenih životinja, veterinarsku skrb, oglašavanje i njihovo udomljavanje te edukaciju, što je jedini ispravan i efikasan način rješavanja problema. Mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana neprimjerena je i treba je izbaciti iz Zakona. Osim neetičnosti, dopuštanje ubijanja potiče one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika na površnu provedbu Zakona o zaštiti životinja...
Inspekcija za zaštitu životinja
U Hrvatskoj ne postoji inspekcija za zaštitu životinja, kao ni policija za životinje. Potrebno je napraviti temelj za osnivanje policije za životinje kako bi se što efikasnije provodio Zakon o zaštiti životinja i kažnjavalo napuštanje, zanemarivanje i mučenje životinja...
Obredno klanje
Apsurdni zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje, s obzirom na znanstveno dokazanu patnju i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju. No, ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu...
Zoofilija
Općenita odredba Zakona o zaštiti životinja koja zabranjuje 'prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah' u kontekstu zoofilije podložna je dvosmislenom tumačenju i zloupotrebi. Zoofili će, iskorištavajući prirodne nagone životinje, tvrditi da životinja nije bila prisiljena na seksualni čin, već je sama to željela, i da pritom nije doživjela bol, patnju, ozljede i strah. Stoga spolno općenje sa životinjama treba jasno i nedvosmisleno zabraniti i sankcionirati Zakonom, kao što je to praksa u europskim zemljama...
Iskorištavanje životinja u svrhu turizma
Neophodno je riješiti problem izlaganja životinja gdje to nije dopušteno, odnosno problem iskorištavanja životinja u svrhu turizma poput dovođenja zmija i drugih životinja na plaže i rive u svrhu naplaćivanja fotografiranja, diranja i slično. Također, iskorištavanje magaraca koje turisti jašu ili konja koji čine živi vrtuljak također bi trebalo biti zabranjeno jer to nije primjeren način kako bi se trebalo odnositi prema životinjama i to još onima koje bi trebalo posebno zaštititi.
Tjeranje konja ili drugih životinja da vuku drvene trupce zbog zabave gledatelja trebalo bi biti konkretnije definirano, odnosno zabranjeno Zakonom, s obzirom da se, nažalost, i takvi slučajevi zlostavljanja životinja pojavljuju u Hrvatskoj.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti životinja Ministarstva poljoprivrede upućen od strane Vlade prema Saboru može se vidjeti ovdje.