Obveza zbrinjavanja napuštenih i ranjenih životinja od strane lokalnih zajednica

| More

- poslano svim županijama

Poštovani,

s obzirom na neke upite lokalnih zajednica smatramo potrebnim razjasniti dodatno dopis koji smo poslali svim lokalnim zajednicama, a vezano za obvezu zbrinjavanja napuštenih i ranjenih životinja od stane lokanih zajednica.

U dopisu savjetujemo da prilikom sklapanja ugovora sa skloništem lokane zajednice dogovore plaćanje jednokratnog iznosa po psu, koji se plaća po hvatanju životinje i koji obuhvaća upis u JIC, hvatanje, izolaciju, cijepljenje, mikročipiranje, kastraciju, oglašavanje, skrb do udomljenja i udomljavanje, odnosno sve radnje propisane Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje.

Ovaj savjet proizlazi kao upozorenje zbog loših iskustva lokalnih zajednica koje su sklopile ugovor na način da plaćaju trošak skrbi za životinje po danu, a što smatramo neprimjerenim i lošim kako za lokanu zajednicu tako i za same pse. Dakle, paušali koji uključuju pokrivanje troškova skloništa naročito kada su paušali po psu mali nisu sporni niti potenciraju namjerno zadržavanje životinja u skloništu.

Neke županije poput Međimurske i Varaždinske imaju znatno bolju situaciju zbog toga jer skloništa na njihovom području vode udruge koje uz štedljivo poslovanje uspiju pokriti sve troškove skloništa iako u njima lokalne zajednice sudjeluju s manje od 50%. Udruge također ne naplaćuju boravak životinje u skloništu po danu, a paušalni troškovi skloništa pokrivaju najosnovnije troškove te pokrivaju 20% ukupnih godišnjih troškova. Naknada koju naplaćuju po primitku psa je mala, jednokratna i pokriva osnovne veterinarske troškove koje sklonište ima, a to su trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti i bjesnoće, mikročipiranje, čišćenje od unutarnjih i vanjskih nametnika te kastracija. Takav način rada stvara uštedu lokalnim zajednicama i u skladu je s našom preporukom.

S druge strane neke županije nemaju takvu znatno bolju situaciju već su izložene ucjenama profitnih skloništa koje im naplaćuju pored troškova hvatanja od nekoliko tisuća kuna po psu i stalne dodatne velike iznose za boravak svakog psa u skloništu po danu te smo smatrali važnim upozoriti na takvu vrlo štetnu praksu za lokalne zajednice i životinje.

Također, smo u spomenutom dopisu savjetovali da ugovor sadrži što više elemenata evidencije, transparentnosti i sljedivosti za svakoga psa te mogućnost kontrole rada skloništa od stane lokane zajednice. Konkretna dobra iskustva u tome upravo nalazimo u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji gdje su skloništa otvorena prema javnosti, volonterima kao i prema lokalnim zajednicama te im je stalo da svaki pas bude što vidljiviji i što prije udomljen.

Nadalje smo napomenuli da smanjenju troškova, dokazano, izravno pridonosi i provedba zakonske obveze kontrole mikročipiranja pasa, odnosno temeljita provjera jesu li svi psi označeni mikročipom, propisivanje trajne sterilizacije kao načina kontrole razmnožavanja psa i mačaka, uz propisane evidentirane izuzetke, kontinuirano upozoravanje građana na zakonske obveze i informiranje o prednostima kastracije i odgovornog skrbništva te financiranje i subvencioniranje sterilizacije skrbničkih pasa i mačaka što neprofitne udruge koje vode skloništa i same traže i potiču.

Stoga Vas molimo da ove informacije proslijedite Vašim lokalnim zajednicama, a svakako stojimo na raspolaganju za daljnja pitanja te podjele dobrih primjera iz prakse.

S poštovanjem,

Luka Oman
predsjednik Udruge

U Zagrebu, 17. prosinca 2020.

Vezane teme

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting