Program na pozornici 18. ZeGeVege Festivala
4., 5. i 6. rujna 2026. zagrebački Europski trg ponovno će zasjati u šarenilu boja, dobroj energiji i mirisu ukusne veganske hrane. Posjetitelje očekuje mnoštvo izlagača veganske hrane, prirodne i cruelty-free kozmetike, održivih proizvoda i inovacija, predstavnici udruga za zaštitu životinja te restorani s raznovrsnim veganskim jelima. Tijekom sva tri dana moći će uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, degustacijama, promocijama i nagradnim igrama, a na pozornici 18. ZeGeVege festivala održivog življenja očekuju ih inspirativni, edukativni i dinamični razgovori s brojnim zanimljivim gostima koje će voditi Valentina Balgavi.
![valentina balgavi [ 245.92 Kb ]](/data/image_3_17421.jpg "valentina balgavi [ 245.92 Kb ]")
Valentina je certificirana nutricionistica veganske prehrane i autorica bloga Thyme with Tina, na kojemu dijeli znanje, praktične savjete i inspiraciju za biljnu prehranu. Već godinama surađuje s udrugom Prijatelji životinja na promociji veganstva, zdravije prehrane i suosjećajnijeg odnosa prema životinjama.
Na ovogodišnjem ZeGeVegeu upravo će Valentina razgovarati s brojnim zanimljivim gostima: sportašima, aktivistima, umjetnicima, nutricionistima i drugim ljudima koji svojim radom mijenjaju način na koji razmišljamo o životinjama, prehrani, zdravlju i održivosti.
Čekaju nas razgovori o veganstvu, pravima životinja, sportu, znanosti, ekologiji, umjetnosti, zdravlju i brojnim drugim temama, a Valentina će se pobrinuti da svaki od njih bude zanimljiv, opušten i pun korisnih informacija.
Petak, 4. 9. 2026.
14:30 – 14:45 Mirna Herman (Prava šapa) – Specizam i aktivizam
15:00 – 15:15 dr. sc. Suzana Marjanić – Mačke u slavenskim kulturama
15:30 – 15:45 Ana Špac – Tko kaže da nema vremena za veganstvo?
16:00 – 16:15 mag. nutr. Maja Ljubas – Važnost edukacije o biljnoj prehrani
16:30 – 16:45 Laura Huzjak – Istina o mliječnoj industriji: što se krije iza mlijeka i sira
17:00 – 17:15 dr. sc. Suzana Bedić, mag. phys. – Snaga uličnih akcija za životinje
17:30 – 17:45 Dora Sivka (Zelena Akcija) – Borba protiv megafarmi
18:00 – 18:30 Michele Borzoni – Silent Spring
19:00 nastup LeZbora
19:30 – 19:45 Dorian Matić – Feminizam bez granica vrste
20:00 – 20:15 Ahmed Labban – Veganisam is a Fight For a More Just World
Subota, 5. 9. 2026.
14:30 – 14:45 Kaja Kajfež – Borba za životinje kroz umjetnost
15:00 – 15:15 Radomir Ostojić – Razgovor koji povezuje
15:30 – 15:45 Aleksandra Šćepović – Zašto je zona komfora naš najveći neprijatelj
16:00 – 16:15 univ. bacc. biol. Nikolina Kanjer (Cruelty Free Biologist) – Znanost bez okrutnosti
16:30 – 16:45 Rea Polovina – Od želje do navike: kako prijeći na veganstvo
17:00 – 17:15 Ivana Mrčela – Umjetnost u službi aktivizma za životinje
17:30 – 17:45 Kristina Lučić Andrijanić – Organski vrt kao početak samoodrživog života
18:00 – 18:15 Dragan Šurlan – Zdrav, fit, vitalan nakon 40-e
18:30 – 18:45 Luka Savić i Suzana Bedić – Psi, mačke i veganska prehrana: mitovi, činjenice i znanost
19:00 – 19:15 Goran Pejaković – Kako kvalitetnom i svjesnom komunikacijom zagovarati prava životinja
19:30 – 19:45 Anni Ramms – Activism for Animals Around the World
20:00 – 20:15 David Ramms – The Power of Social Media in Animal Rights Activism
Nedjelja, 6. 9. 2026.
10:00 – 10:15 Udruga Pobjede – Suosjećanje kao pokretač promjene
10:30 – 11:00 Luka Savić i osnivačica Sabanta Tamara Vučetić – Nova koža na biljnoj bazi: koliko smo zapravo napredovali?
11:15 – 11:30 Marina Milković – O sportu i veganstvu: osobno iskustvo aktivne veganke
11:45 – 12:00 Sandra Krsnik – Zabrana pridnenih koća
12:00 – 12:15 Mladen Ergić – Ekološka cijena naših tanjura
12:30 – 12:45 Katarina Zrno – Veganstvo kroz oči jedne tinejdžerice
Mirna Herman (Prava šapa) – Specizam i aktivizam
Mirna Herman, osnivačica i predsjednica udruge Prava šapa, godinama spašava napuštene, bolesne i ozlijeđene mačke te im pomaže pronaći siguran i brižan dom. U svojem radu svakodnevno susreće životinje koje trebaju pomoć, zaštitu i razumijevanje, no njezino suosjećanje ne završava na mačkama i psima. Za Mirnu ne postoji opravdana razlika između životinja koje volimo i nazivamo članovima obitelji te onih koje društvo promatra kao hranu. Mačke, psi, svinje, krave, kokoši i druge životinje jednako osjećaju bol, strah, sigurnost, privrženost i želju za životom.
Upravo ju je spoznaja o toj jednakosti potaknula da postane veganka i svoj aktivizam proširi na sve životinje, bez obzira na njihovu vrstu ili namjenu koju im je odredio čovjek. U razgovoru s Mirnom dotaknut ćemo se karnizma – nevidljivog sustava vjerovanja zbog kojeg neke životinje štitimo i volimo, dok istodobno prihvaćamo iskorištavanje drugih. Govorit će o tome kako je povezala spašavanje životinja s veganstvom, zašto suosjećanje ne bi trebalo biti selektivno te kako svatko od nas može preispitati naučene navike i postati dosljedniji u zaštiti životinja. Mirnina poruka jednostavna je i snažna: ako prepoznajemo vrijednost života jedne životinje, možemo je prepoznati i u svakoj drugoj.
dr. sc. Suzana Marjanić – Mačke u slavenskim kulturama
Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica koja radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i jedna od urednica zbornika „Mačke u slavenskim kulturama”, koji je uredila zajedno s Dejanom Ajdačićem, predstavit će ovu jedinstvenu knjigu u izdanju nakladničke kuće Durieux, koja mačku promatra kao mnogo više od životinje ili omiljenog kućnog suputnika. Kroz razgovor će pokazati kako su mačke tijekom stoljeća postale snažan kulturni simbol prisutan u mitovima, predajama, frazemima, književnosti, umjetnosti, medijima i svakodnevnom jeziku.
Zbornik okuplja interdisciplinarne radove iz područja lingvistike, etnologije, folkloristike, imagologije, novih medija i izvedbenih studija te donosi zanimljive poglede na to kako su slavenske kulture oblikovale predodžbe o mačkama. Bit će riječi i o vjerovanju u devet mačjih života, razlikama među kulturama, povezanosti mačaka s božanstvima, noći, lovom i magijom te o tome kako su se kroz povijest stvarali pozitivni, ali i negativni stereotipi o njima. Razgovor će otvoriti pitanje zašto su mačke toliko snažno prisutne u ljudskoj imaginaciji i što nam odnos prema njima govori o nama samima, našim strahovima, vjerovanjima i načinu na koji doživljavamo druge životinje.
Ana Špac – Tko kaže da nema vremena za veganstvo?
Ana Špac dugogodišnja je veganka, trenerica, studentica i višestruka državna prvakinja u dizanju utega. Uz posao s punim radnim vremenom, redovite treninge, vođenje treninga, studiranje i brojne svakodnevne obaveze, pokazuje da je mit kako je veganstvo komplicirano, vremenski zahtjevno i da traži sate planiranja obroka. Nakon prelaska na vegansku prehranu primijetila je brži oporavak, više energije i lakšu izgradnju mišićne mase, a njezini sportski rezultati ruše predrasude da su za snagu i vrhunske rezultate potrebne namirnice životinjskog podrijetla. Na ZeGeVegeu podijelit će svoje iskustvo i pokazati kako veganstvo može biti jednostavno, praktično i održivo čak i uz najzahtjevniji životni tempo.
mag. nutr. Maja Ljubas – Zašto je važna edukacija o biljnoj prehrani?
O biljnoj prehrani u javnosti se još uvijek često govori kroz predrasude, zastarjele informacije i kontradiktorne tvrdnje. Upravo zato važno je da o ovoj temi govore stručnjaci koji poznaju njezine nutritivne, praktične i društvene aspekte. Maja Ljubas, magistra nutricionizma specijalizirana za vegansku prehranu, govorit će o važnosti kvalitetne i stručne edukacije, najčešćim zabludama vezanima uz biljnu prehranu te odgovornosti medija, institucija i stručnjaka u prenošenju provjerenih informacija.
Poseban naglasak bit će na prehrani djece i obitelji, nutritivno uravnoteženim biljnim obrocima te potrebi da veganske opcije postanu dostupnije u vrtićima, školama i drugim ustanovama. Razgovor će pokazati zašto je biljna prehrana važna tema kada se govori o zdravlju, održivosti, dostupnosti obroka i budućnosti prehrane.
Laura Huzjak – Istina o mliječnoj industriji: što se krije iza mlijeka i sira
Koliko zapravo znamo o podrijetlu mliječnih proizvoda koje kupujemo? Zašto se o povezanosti mliječne i mesne industrije tako malo govori? I možemo li uživati u poznatim okusima bez iskorištavanja životinja? Laura Huzjak na ZeGeVeGe festivalu govorit će o stvarnosti mliječne industrije i onome što se krije iza proizvoda koje mnogi svakodnevno konzumiraju bez puno razmišljanja o tome kako se to našlo na njihovu stolu.
U razgovoru će se osvrnuti i na sve bogatiju ponudu biljnih mliječnih proizvoda, od mlijeka i jogurta do sireva, vrhnja i deserata, koja pokazuje da danas postoji jednostavan izbor za sve koji žele smanjiti patnju životinja. Laura će posjetiteljima ponuditi jasan pogled na ono što se događa iza zatvorenih vrata mliječne industrije i potaknuti ih da svakodnevnim izborima pridonesu stvaranju svijeta s manje iskorištavanja i patnje životinja.
dr. sc. Suzana Bedić, mag. phys. – Snaga uličnih akcija za životinje
Suzana Bedić, dugogodišnja aktivistica za prava životinja, predstavit će svoje iskustvo djelovanja u hrvatskom pokretu za prava životinja i radu međunarodne inicijative We The Free, aktivne i u Zagrebu.
Kroz mirne ulične akcije, razgovore s prolaznicima i prikazivanje stvarnosti života životinja, aktivisti potiču ljude da preispitaju svoje navike i upoznaju se s veganstvom. Posebno mjesto u njihovu radu zauzima „Filmski izazov”, edukativni format koji otvara prostor za iskren razgovor, razmjenu iskustava i prve korake prema biljnoj prehrani. No njihov aktivizam ne završava na ulici. We The Free radi i na povezivanju i jačanju veganske zajednice te organizira druženja i okupljanja vegana, radionice za aktiviste, pruža podršku osobama koje tek prelaze na veganstvo i stvara siguran prostor za pitanja, razmjenu savjeta i međusobno ohrabrivanje.
Suzana će govoriti o tome kako izgleda aktivizam licem u lice, što ljudima najviše pomaže da naprave promjenu, s kojim se izazovima aktivisti susreću i zašto su jednako važni i javno djelovanje i snažna, povezana zajednica koja novim veganima pruža podršku.
Dora Sivka (Zelena Akcija) – Borba protiv megafarmi
Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, govorit će o jednoj od najvažnijih aktualnih okolišnih i društvenih borbi u Hrvatskoj: otporu izgradnji megafarmi pilića, klaonica i povezanih industrijskih postrojenja. Na čelu Zelene akcije nalazi se od 2024. godine, a u svojem radu povezuje okolišnu, društvenu i ekonomsku pravdu kroz aktivističke, zagovaračke i umjetničke forme.
Zajedno s Prijateljima životinja i lokalnim inicijativama iz tri županije, među kojima su i „Siščani ne žele biti smetlišćani”, radi na povezivanju zajednica, informiranju javnosti i zaustavljanju projekata megafarmi, koji za sobom povlače ozbiljne posljedice na okoliš, zdravlje ljudi, lokalnu poljoprivredu, radnička prava i živote milijuna životinja. U sklopu zajedničkog djelovanja organizirali su više prosvjeda, javnih okupljanja i istupa pred nadležnim Ministarstvom, a pokrenuli su i putujuću izložbu „Prava cijena megafarmi”.
Dora će govoriti o tome kako je borba pojedinih mjesta prerasla u širi društveni pokret, zašto se odluke o budućnosti lokalnih zajednica ne smiju donositi bez njihovih stanovnika te što je potrebno da se Hrvatska zaštiti od razvoja intenzivne industrije koju druge zemlje odbacuju.
Michele Borzoni – Silent Spring
Talijanski fotograf Michele Borzoni predstavit će na ZeGeVege festivalu fotografski projekt Silent Spring, nastao u suradnji s fotografom Roccom Rorandellijem. Projekt je nastajao između 2021. i 2024. godine, a dokumentira klimatski aktivizam diljem Europe i djelovanje mladih ljudi koji se suprotstavljaju uništavanju okoliša, iskorištavanju prirodnih resursa i izostanku ozbiljne političke reakcije na klimatsku krizu.
Kroz fotografije izravnih i disruptivnih akcija pokreta kao što su Extinction Rebellion, Code Rouge, Ende Gelände i Last Generation, autori prikazuju blokade infrastrukture, zauzimanje korporativnih prostora i druge oblike građanskog neposluha kojima aktivisti zahtijevaju korjenite društvene i ekološke promjene. Projekt istodobno propituje sve izraženiju kriminalizaciju ekoloških prosvjeda te represiju i stroge kazne s kojima se aktivisti suočavaju.
Naziv projekta nadahnut je znamenitom knjigom Rachel Carson Silent Spring iz 1962. godine, jednim od ključnih djela modernoga ekološkog pokreta. Unatoč ozbiljnosti tema koje obrađuje, projekt nosi i snažnu poruku nade u promjene koje pokreću nove generacije.
Uz razgovor s Micheleom Borzonijem, posjetitelji ZeGeVege festivala moći će razgledati i prateću izložbu četiriju fotografija iz projekta Silent Spring, postavljenih na četiri velika izložbena postolja. Izložba će dodatno približiti stvarnost suvremenog klimatskog aktivizma te otvoriti prostor za promišljanje o ulozi pojedinaca, umjetnosti i građanskog otpora u borbi za održiviju i pravedniju budućnost.
Uz izložbu, Michele Borzoni predstavit će i knjigu Silent Spring, objavljenu u izdanju izdavačke kuće Loose Joints, koja dodatno proširuje i zaokružuje istoimeni fotografski projekt. Knjiga je realizirana uz potporu programa Strategia Fotografia 2025, koji promovira Glavna uprava za suvremenu kreativnost talijanskog Ministarstva kulture, čime je projektu pružena i važna institucionalna podrška.
Razgovor će se održati na engleskom jeziku.
Nastup Le Zbora
Kao prvi lezbijski, feministički i antifašistički zbor u regiji, Le Zbor od 2005. godine spaja umjetnost i aktivizam koristeći glas kao sredstvo otpora, solidarnosti i povezivanja.
Pjevaju na strani marginaliziranih, potlačenih, izrabljenih, ušutkavanih, odbačenih i zaboravljenih te svojim nastupima stvaraju prostor u kojemu se glasovi koji se često ne čuju mogu čuti snažnije i zajedno.
Ove godine svojim glasovima, energijom i porukama ispuniti će pozornicu ZeGeVeGe festivala i pridonijeti atmosferi pozitive, otvorenosti i aktivističkog angažmana koji festival njeguje.
Dorian Matić – Feminizam bez granica vrste
Aktivist i umjetnik Dorian Matić na ZeGeVeGe festivalu govorit će o povezanosti feminizma i prava životinja te otvoriti pitanje zašto se borba protiv iskorištavanja i objektivizacije ženskog tijela tako rijetko proširuje i na ženke drugih vrsta. Mliječna industrija, proizvodnja jaja i uzgoj životinja za hranu u velikoj mjeri temelje se upravo na kontroli ženskih reproduktivnih tijela: na prisilnom razmnožavanju, oduzimanju potomaka i iskorištavanju sposobnosti ženki da proizvode mlijeko i jaja.
Može li feminizam biti dosljedan ako suosjećanje i pravo na tjelesnu autonomiju završavaju na granici ljudske vrste? Što povezuje seksizam i specizam te zašto se tijela ženskih životinja često promatraju prvenstveno kroz njihovu uporabnu vrijednost? Može li borba za ravnopravniji i pravedniji svijet uključivati i one koje nemaju mogućnost same progovoriti protiv vlastita iskorištavanja?
Dorian Matić ponudit će pogled na feminizam koji svoje temeljne vrijednosti (slobodu, autonomiju, nenasilje i odbacivanje objektivizacije) ne ograničava samo na ljude. Umjesto suprotstavljanja različitih borbi za prava, pokazat će kako se one mogu nadopunjavati i graditi širu kulturu suosjećanja u kojoj ničije tijelo nije roba, neovisno o spolu ili vrsti.
Ahmed Labban – Veganstvo je borba za pravedniji svijet
Ahmed Labban profesionalni je MMA borac libanonskog podrijetla koji već godinama živi i trenira u Hrvatskoj, a ove godine je i zaštitno lice 18. ZeGeVege festivala. Veganstvo je odabrao prvenstveno zbog životinja polazeći od ideje da se prava snaga ne pokazuje iskorištavanjem slabijih, nego njihovom zaštitom. Svojim primjerom povezuje sport, disciplinu, suosjećanje i odgovornost te pokazuje da briga za životinje nije pitanje slabosti, nego svjesnog i dosljednog izbora.
Ahmed će govoriti o tome zašto za njega veganstvo predstavlja borbu za pravedniji svijet i kako je došao do odluke da životinjske proizvode izbaci iz svojeg života. Dotaknut će se odnosa snage i suosjećanja, odgovornosti prema onima koji su ranjiviji od nas te pitanja zašto životinje, koje osjećaju bol i strah i žele živjeti, zaslužuju biti uključene u našu ideju pravednosti.
Razgovor će se osvrnuti i na njegovo iskustvo veganske prehrane uz profesionalni sport, kao i na rušenje predrasuda da su meso i drugi životinjski proizvodi nužni za snagu, izdržljivost i sportske rezultate. Ahmed će pokazati kako veganstvo za njega nije samo način prehrane, nego svakodnevna odluka da svojim izborima ne pridonosi patnji životinja i da vlastitu snagu koristi kao glas za one koji se sami ne mogu zauzeti za sebe.
Razgovor će se održati na engleskom jeziku.
Kaja Kajfež – Borba za životinje kroz umjetnost
Kako ilustracija i dizajn mogu prenijeti snažnu aktivističku poruku, potaknuti suosjećanje i otvoriti teme o kojima se često šuti? O tome će u razgovoru na pozornici ZeGeVegea govoriti hrvatska ilustratorica i dizajnerica Kaja Kajfež, poznata pod umjetničkim imenom „Iz Ptica”. Kaja će predstaviti svoj rad na projektima Prijatelja životinja, među kojima su: ilustracije za autobiografsku slikovnicu „Priča sa sela”, kampanja „Traži se Kraljica”, vodič „(R)evolucija mesa” i vizualno oblikovanje izložbe „Prava cijena megafarmi”. U razgovoru će otkriti kako zahtjevne teme poput iskorištavanja životinja i industrijske proizvodnje hrane pretvara u vizualne priče koje su istodobno emotivne, razumljive i poticajne. Bit će riječi i o odgovornosti umjetnika, snazi ilustracije u mijenjanju društvenih stavova te o tome kako kreativnost može postati važan alat aktivizma i glas onih koji ga nemaju.
Radomir Ostojić – Razgovor koji povezuje
Radomir Ostojić, dugogodišnji vegan i aktivist za prava životinja, ove godine na ZeGeVeGe festivalu govorit će o nenasilnoj komunikaciji unutar veganskog pokreta – o tome kako razgovarati, slušati i graditi odnose čak i kada postoje neslaganja, različiti pristupi aktivizmu ili snažne emocije.
Dotaknut će se i vlastita životnog puta prema veganstvu, od odrastanja u tradicionalnom okruženju i propitivanja naučenih vrijednosti do odluke da svoj život uskladi sa suosjećanjem prema životinjama. Našao se i u jednoj sasvim novoj ulozi, ulozi oca, koja mu je otvorila dodatna pitanja o vrijednostima koje želimo prenositi djeci, odgovornosti, empatiji i načinu na koji vlastitim primjerom oblikujemo njihov odnos prema drugim ljudima i životinjama.
Kroz svoja iskustva u aktivizmu, organiziranju radionica i druženja vegana, Radomir kontinuirano stvara prostor za povezivanje ljudi, razmjenu ideja i međusobnu podršku. Na ZeGeVeGeu će otvoriti pitanja: kako ostati dosljedan svojim vrijednostima, a pritom ne izgubiti povezanost s ljudima; kako reagirati na kritiku, neslaganje i frustraciju bez produbljivanja sukoba; kako unutar veganske zajednice graditi kulturu međusobnog poštovanja i podrške, ali i kako o veganstvu razgovarati s ljudima koji imaju potpuno drukčije stavove?
Aleksandra Šćepović – Zašto je zona komfora naš najveći neprijatelj
Ljudi su bića navike. Od najranije dobi usvajamo obrasce prehrane, ponašanja i razmišljanja koje rijetko propitujemo jer nam se čine normalnima, poznatima i sigurnima. Odrastamo u karnističkom društvu u kojemu se jedenje životinja podrazumijeva, dok se veganstvo često prikazuje kao velika, zahtjevna i neobična promjena. No je li stvarna prepreka veganstvu jednostavno strah od izlaska iz poznatog? U razgovoru s dugogodišnjom vegankom Aleksandrom Šćepović otkrit ćemo kako nastaju navike, zašto ih se tako teško odričemo i što nam može pomoći da napravimo promjenu koja je u skladu s našim vrijednostima. Bit će riječi o izgovorima kojima opravdavamo ostanak u zoni komfora, unutarnjem otporu prema promjenama te o tome kako male i postupne odluke mogu prerasti u potpuno novi način života.
Aleksandra je savjetnica za veganstvo, poduzetnica, životna trenerica, trenerica neurolingvističkog programiranja (NLP), trkačica i autorica kanala na YouTubeu „Zdravi Vegan”, na kojemu dijeli praktične recepte i pokazuje da veganska prehrana može biti ukusna, jednostavna i prilagođena svakodnevnom životu. Kroz vlastito iskustvo, rad s ljudima i ljubav prema kuhanju pokazat će da izlazak iz zone komfora ne mora biti gubitak poznatog, nego prilika za otkrivanje boljih navika, novih okusa i suosjećajnijeg odnosa prema životinjama.
univ. bacc. biol. Nikolina Kanjer (Cruelty Free Biologist) – Znanost bez okrutnosti
Nikolina Kanjer je biologinja, komunikatorica znanosti i autorica profila @crueltyfreebiologist, posvećenog znanosti, kozmetici bez okrutnosti i praktičnim izborima koji štite životinje. Kroz svoj rad približava alternativne znanstvene metode, etičnu ljepotu, ekologiju i načine na koje svatko od nas može donositi odgovornije odluke u svakodnevnom životu. Posebnu pozornost posvećuje suvremenim metodama koje mogu zamijeniti pokuse na životinjama poput organoida, tehnologije organa na čipu i drugih naprednih modela relevantnijih za ljudsko zdravlje. Govorit će i o tome kako prepoznati cruelty-free proizvode, na što obratiti pozornost pri kupnji te zašto oznake i tvrdnje proizvođača ponekad mogu biti zbunjujuće. Nikolina surađuje s Prijateljima životinja, a u njihovo je ime i članica Etičkog povjerenstva za pokuse na životinjama, gdje sudjeluje u radu na pitanjima zaštite životinja korištenih u tzv. znanstvene svrhe. Na predavanju će pokazati kako se znanje, znanost i svakodnevni izbori mogu povezati u život s manje okrutnosti i više odgovornosti.
Rea Polovina – Od želje do navike: kako prijeći na veganstvo
Rea Polovina bavi se savjetovanjem o biljnoj prehrani i veganstvu te edukacijom, a na društvenim mrežama kroz praktične savjete i vlastito iskustvo približava biljnu prehranu i veganstvo. Vodi i mentorski program namijenjen veganima, vegetarijancima i svima koji to žele postati.
Rea će podijeliti i vlastito iskustvo prelaska na veganstvo, koje nije bilo linearno. Njezin prvi pokušaj završio je brzo i neuspješno – nije znala odakle krenuti, nije bila ljubiteljica tofua ni mahunarki i nije znala čime zamijeniti hranu koju je voljela. Iako joj je bilo stalo do životinja i vjerovala je u etičnost svoje odluke, promjena joj nije dolazila lako.
Govorit će o tome kako je s vremenom osvijestila vlastite otpore, strahove i rupe u znanju te shvatila da se ne mora usredotočiti samo na izbacivanje životinjskih namirnica. Umjesto toga počela je istraživati nova veganska jela, učiti kako pripremiti tofu na ukusan način i otkrivati da mahunarke mogu postati namazi, burgeri, umaci, omleti, pa čak i kolači.
Paralelno s otkrivanjem raznovrsnosti biljne prehrane smanjivali su se i njezini otpori, kao i količina životinjskih proizvoda na tanjuru. Rea će govoriti o tome kako netko postane vegan preko noći, dok je drugima potrebno vrijeme da se raskrči put od želje do promjene – da se postupno razviju nove navike, otkriju novi okusi i produbi empatija prema životinjama.
Kroz vlastito iskustvo i mentorski rad pokazat će da ne postoji samo jedan ispravan put te da podrška, znanje i praktični koraci mogu pomoći svima koji žele krenuti prema biljnoj prehrani i veganstvu, bez obzira na to gdje se trenutačno nalaze na tom putu.
Ivana Mrčela – Umjetnost u službi aktivizma za životinje
Ivana Mrčela je vizualna umjetnica, ilustratorica i izvanredna profesorica na modnom dizajnu na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, čiji rad već godinama povezuje umjetnost, društveni angažman i prava životinja. Upravo je Ivana osmislila i ovogodišnji vizualni identitet ZeGeVege festivala stvarajući upečatljive životinjske likove koji kroz humor, karakter i snažan vizualni jezik prenose poruke o veganstvu i našem odnosu prema životinjama. Nedavno je osvojila i Grand Prix 61. Zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna za radove „Naše sestre” i „Tekstilna djeca”, čime je još jednom potvrđena snaga njezina umjetničkog pristupa društveno važnim temama.
Na ZeGeVegeu će govoriti o tome kako umjetnost može otvoriti teme koje ljudi često ne žele vidjeti, probuditi empatiju i prenijeti aktivističku poruku bez dugih objašnjenja. Kako nastaje vizual koji istodobno privlači pogled i potiče na razmišljanje? Može li način na koji nešto prikazujemo promijeniti način na koji gledamo životinje i njihovu ulogu u našem društvu?
Ivana će se osvrnuti i na svoje ranije radove posvećene pravima životinja, među kojima je projekt It is time to set them free, u kojemu je ružičastim zečevima simbolično progovorila o životinjama koje se koriste u laboratorijskim pokusima. Kroz razgovor će pokazati kako boja, humor, estetika i naizgled razigrani motivi mogu nositi vrlo ozbiljne poruke i potaknuti promjenu perspektive.
Kristina Lučić Andrijanić – Organski vrt kao početak samoodrživog života
Kristina Lučić Andrijanić je magistrica muzikologije, glazbena pedagoginja te istaknuta edukatorica na području vrtlarenja, permakulture i samoodrživosti. Široj javnosti poznata je pod nazivom svog brenda „Teglica”. Radi kao nastavnica u Glazbenoj školi u Novskoj. Iz Zagreba se s obitelji preselila na selo u okolici Novske, gdje sa svojim suprugom vodi obiteljsko imanje (SOPG) temeljeno na principima permakulture. Putem društvenih mreža dijeli svoje iskustvo života na selu i rado pomaže savjetima.
Drži predavanja i radionice o uzgoju hrane, očuvanju sjemena, smanjenju otpada i suživotu s prirodom. Autorica je edukacije „Organski vrt – kako početi”. Predsjednica je udruge za održivo učenje Tisa, putem koje kroz projekte i aktivnosti nastoji pokrenuti lokalnu zajednicu.
Na ZeGeVeGe festivalu Kristina će pokazati kako upravo organski vrt može biti jedan od prvih i najkonkretnijih koraka prema samoodrživijem životu. Govorit će o tome kako krenuti s vlastitim vrtom, kako uzgajati hranu u skladu s prirodom i zašto za početak nisu potrebni ni veliko zemljište ni savršeni uvjeti. Posjetitelji će saznati kako vlastitim rukama možemo proizvesti barem dio hrane koju jedemo, smanjiti ovisnost o kupovnim proizvodima, stvarati manje otpada i istodobno graditi prisniji odnos s prirodom.
Dragan Šurlan – Zdrav, fit, vitalan nakon 40-e
Dragan Šurlan je psiholog, trener fitnessa, začetnik programa Fitness Bootcamp u Hrvatskoj i dugogodišnji promotor zdravog, fit veganskog načina života. Kroz svoj rad povezuje tjelesnu aktivnost, zdrave navike, psihologiju i suosjećanje prema životinjama, a poznat je i kao reper IFEEL, koji u svojim pjesmama govori o pravima životinja, te po građanskoj inicijativi VEGAN THUGZ i stranici na Instagramu Vegan Food Croatia.
Na ovogodišnjem ZeGeVegeu govorit će o tome kako ostati zdrav, fit i vitalan nakon 40. i 50. godine života. Sa sadašnje 53 godine, više od 25 godina posvećenih pomaganju drugima i nakon 14 godina veganstva, u razgovoru će se dotaknuti promjena koje dolaze s godinama, važnosti redovite fizičke aktivnosti i vježbanja, stvaranja održivih navika te načina na koji biljna prehrana može pridonijeti boljoj kvaliteti života.
Kako umanjiti negativne aspekte starenja tijela? Kako izbjeći bolove i debljanje? Kako zadržati vitalnost i snagu kroz godine? Dragan će podijeliti svoja iskustva i praktične savjete te pokazati da godine nisu prepreka za zdrav, aktivan i ispunjen život.
Dragan Šurlan
https://linktr.ee/zagrebbootcamp
Luka Savić i Suzana Bedić – Psi, mačke i veganska prehrana: mitovi, činjenice i znanost
Mogu li psi i mačke dobiti sve što im je potrebno bez mesa i što o tome zapravo kaže znanost? Luka Savić, asistent na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Suzana Bedić, magistra fizike, dugogodišnja veganka i aktivistica za prava životinja, na ZeGeVegeu će iz različitih perspektiva otvoriti temu veganske prehrane pasa i mačaka. Luka će predstaviti što je pronašao proučavajući dostupne znanstvene radove, dok će Suzana podijeliti i vlastito iskustvo života sa svojom kujicom Zolom, koja se također hrani veganski i koja će im se pridružiti na pozornici.
Luka nije veterinar ni specijalist za prehranu životinja pa njegovi odgovori neće biti veterinarsko savjetovanje, nego pregled dostupnih istraživanja i pokušaj da se odvoje činjenice od čestih pretpostavki. Psi i mačke trebaju određene aminokiseline, vitamine, minerale i masne kiseline, no moraju li ti nutrijenti nužno dolaziti iz mesa? Koliko su današnje potpune veganske hrane nutritivno pouzdane, što pokazuju istraživanja o zdravlju pasa, zašto su mačke zahtjevniji slučaj i gdje još uvijek jednostavno nemamo dovoljno podataka?
Jedan od argumenata koji se često čuje jest da takva prehrana „nije prirodna”. No prirodno nije uvijek isto što i dobro, kao što ni neprirodno nije automatski loše. U prirodi, doduše, nema ni inzulinskih pumpi, antibiotika ni operacija srca, a malo tko bi zbog toga predložio da ih se odreknemo. Suvremena tehnologija omogućava nam da proizvedemo i precizno dodamo nutrijente koji su nekada morali dolaziti iz određenih životinjskih izvora. Pitanje zato možda nije samo: „što bi pas ili mačka jeli u prirodi?”, nego i možemo li danas napraviti prehranu koja zadovoljava njihove potrebe bez uzgoja i ubijanja drugih životinja, i koliko smo u tome već uspjeli?
Suzanino iskustvo sa Zolom otvorit će i praktičnu stranu teme: kako izgleda svakodnevica psa na veganskoj prehrani, na što pritom treba obraćati pozornost i zašto odluke o prehrani životinje trebaju počivati na nutritivnim potrebama, praćenju zdravstvenog stanja i provjerenim informacijama, a ne samo na pretpostavkama o tome što je „prirodno”.
Razgovor će otvoriti i šire pitanje budućnosti odnosa ljudi i životinja. Ako možemo zamisliti budućnost u kojoj ni životinje koje žive s nama ne ovise o mesnoj industriji, možemo li istodobno preispitati i samu ideju proizvodnje i kupovanja „kućnih ljubimaca”? Oboje se protive kupovanju životinja i njihovu uzgoju za tržište „kućnih ljubimaca” dok su skloništa prepuna pasa i mačaka koji već postoje i čekaju dom. Ako već dijelimo život s njima, možda je najmanje što možemo učiniti – udomiti, ne kupovati, i tražiti načine da naša briga za jednu životinju ne zahtijeva stradavanje mnogih drugih.
Goran Pejaković – Kako kvalitetnom i svjesnom komunikacijom zagovarati prava životinja
Goran Pejaković edukator je nenasilne komunikacije, medijator i motivacijski govornik koji se bavi načinima na koje komunikacija može povezivati ljude, smanjivati sukobe i otvarati prostor za stvarne promjene.
Na ZeGeVeGe festivalu govorit će o tome kako prepoznati najčešće izazove u komunikaciji i kako ih svesti na najmanju moguću mjeru, posebno kada razgovaramo o temama koje izazivaju snažne reakcije.
Poseban naglasak bit će na komunikaciji koja ne zatvara sugovornika, nego otvara mogućnost dijaloga. Kako govoriti o patnji životinja bez optuživanja? Kako jasno izraziti ono što želimo poručiti, a pritom povećati šanse da nas druga strana zaista čuje? Kako prepoznati vlastite potrebe i emocije te ih pretvoriti u konstruktivnu i učinkovitu poruku?
Razgovor će biti posebno zanimljiv aktivistima i svima koji žele uspješnije zagovarati prava životinja, ali i svima koji žele kvalitetnije komunicirati u svakodnevnom životu. Goran će pokazati kako svjesna i nenasilna komunikacija može biti snažan alat za povezivanje, razumijevanje i stvaranje promjena koje vode prema svijetu s više suosjećanja i manje nasilja.
Anni Ramms – Aktivizam za životinje diljem svijeta
Anni Ramms međunarodna je aktivistica za prava životinja s bogatim iskustvom u različitim oblicima aktivizma i djelovanju unutar više organizacija za prava životinja. Sa suprugom Davidom godinama sudjeluje u aktivističkim inicijativama u različitim zemljama povezujući se s lokalnim zajednicama i ljudima koji rade na stvaranju svijeta s manje iskorištavanja i patnje životinja.
Anni će govoriti o iskustvima aktivizma za životinje diljem svijeta, različitim pristupima zagovaranju prava životinja te o tome što možemo naučiti od aktivista i pokreta iz drugih zemalja. Dotaknut će se izazova s kojima se aktivisti susreću, ali i snage povezivanja, međusobne podrške i razmjene iskustava među ljudima koji dijele isti cilj.
Razgovor će pokazati da borba za životinje ne poznaje granice te da se, bez obzira na zemlju, kulturu ili način djelovanja, aktivisti diljem svijeta susreću sa sličnim pitanjima: kako doprijeti do ljudi, kako ih potaknuti na promjenu i kako dugoročno ostati motiviran u zagovaranju životinja.
Razgovor će se održati na engleskom jeziku.
David Ramms – Snaga društvenih mreža u aktivizmu za prava životinja
David Ramms međunarodni je aktivist za prava životinja i kreator sadržaja koji se aktivizmom bavi puno radno vrijeme. Od 2018. godine svoj rad posvećuje zagovaranju veganstva i prava životinja kroz društvene mreže, videa, javne nastupe, intervjue i izravnu komunikaciju s građanima. Njegovi sadržaji na društvenim mrežama dosežu velik broj ljudi, a samo njegovi videozapisi na YouTubeu ostvarili su više od 20 milijuna pregleda. Održavao je i predavanja te radionice o učinkovitom veganskom aktivizmu u brojnim zemljama Europe i Azije.
David će govoriti o tome kako društvene mreže mogu postati jedan od najsnažnijih alata za zagovaranje prava životinja i odgovoriti na aktualna pitanja: Kako osmisliti sadržaj koji će ljudi zaista pogledati i podijeliti? Je li za učinkovit aktivizam važnije imati velik broj pratitelja ili pronaći način da poruka dopre do ljudi izvan već postojećeg veganskog kruga? Kako komunicirati o teškim temama na način koji privlači pozornost, a istodobno ostaje usmjeren na životinje?
Na temelju dugogodišnjeg iskustva stvaranja sadržaja David će približiti mogućnosti koje Instagram, YouTube, TikTok i druge platforme pružaju aktivistima te pokazati kako i pojedinac s mobitelom i dobrom idejom može pomoći da priča o životinjama dođe do tisuća ljudi.
Razgovor će se održati na engleskom jeziku.
Udruga Pobjede – Suosjećanje kao pokretač promjene
Predstavnici Udruge Pobjede, koja vodi Azil za pse u Osijeku, na ZeGeVeGe festivalu govorit će o tome kako suosjećanje prema životinjama može postati pokretač mnogo širih promjena – u odnosu prema životinjama, hrani, okolišu i zajednici. Udruga je poznata po dugogodišnjem radu na spašavanju, skrbi i udomljavanju napuštenih pasa te snažnom uključivanju volontera i građana u stvaranje zajednice koja životinje ne promatra kao problem, nego kao bića kojima dugujemo odgovornost i zaštitu. Osječki Azil pritom je prepoznat po velikom broju udomljavanja i snažnoj volonterskoj podršci.
Predstavnici Udruge Pobjede govorit će o tome kako se briga za životinje ne mora zaustaviti samo na psima i mačkama te kako se vrijednosti suosjećanja mogu prenijeti i na svakodnevne izbore. Upravo zato njihovi javni događaji promoviraju vegansku i cruelty-free ponudu pokazujući da okupljanja posvećena životinjama mogu istodobno biti zabavna, uključiva i dosljedna poruci nenasilja.
Razgovor će se dotaknuti i pitanja kako od pojedinačne brige za jednu životinju dolazimo do šire promjene u društvu, koliko u tome znače udomljavanje, volontiranje i edukacija te kako male svakodnevne odluke mogu širiti krug suosjećanja. Kroz iskustvo rada Azila pokazat će da se promjene najčešće ne događaju odjednom, nego kroz mnoštvo konkretnih postupaka kojima zajednica postupno postaje bolje mjesto za životinje i ljude.
Luka Savić i osnivačica Sabanta Tamara Vučetić – Nova koža na biljnoj bazi: koliko smo zapravo napredovali?
Može li ono što ostane nakon proizvodnje piva i džina postati torba, jakna, cipela ili komad namještaja? Hrvatski Sabant pokazuje da može.
Tamara Vučetić, osnivačica brenda Sabant i direktorica razvoja proizvoda u tvrtki Biotech Materials, i Luka Savić, asistent na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na ZeGeVeGeu razgovarat će o novoj generaciji materijala koji otvaraju mogućnost mode bez životinjske kože.
Ideja Sabanta krenula je upravo od Tamare, koja je još tijekom studija počela istraživati alternative životinjskoj koži i njihov neiskorišteni potencijal. Nakon povratka u Zagreb, pogled na pivovaru u susjedstvu i velike količine ostataka ječmenog slada doveo je do pitanja može li otpad jedne industrije postati vrijedna sirovina druge. Iz tog pitanja nastali su Beer Skin™ i kasnije Gin Skin™, materijali koji koriste ostatke iz proizvodnje piva i džina, i daju im potpuno novi život.
Od prvih eksperimenata do stvarnog proizvoda put nije bio jednostavan. Trebalo je razviti formulaciju, pronaći odgovarajuće proizvodne partnere, osigurati ulaganja, provesti istraživanja, prijaviti patent i na kraju uvjeriti modnu industriju da novi materijal može biti ne samo zanimljiva ideja nego i ozbiljna alternativa. Danas Sabant surađuje s dizajnerima, materijale proizvodi s partnerima u Italiji, predstavio ih je na međunarodnom sajmu Lineapelle u Milanu, a Beer Skin™ i Gin Skin™ koriste se za odjeću, modne dodatke, obuću i interijere.
Posebno je zanimljivo što Sabant ne pokušava samo zamijeniti životinjsku kožu još jednom klasičnom sintetičkom imitacijom. U svoje materijale uvodi biljne ostatke koji bi inače završili kao otpad, a prema njihovim navodima, proizvodni proces koristi oko 50 % manje plastike u odnosu na konvencionalni sintetički materijal. To ne znači da je problem plastike potpuno riješen, ali pokazuje smjer razvoja u kojemu se istodobno može smanjivati korištenje životinja, iskorištavati postojeći otpad i postupno smanjivati ovisnost o fosilnim sirovinama.
Upravo zato Sabant vrijedi doći poslušati. Njihova priča nije zamišljena budućnost iz laboratorija, nego hrvatski primjer materijala koji je od ideje stigao do stvarne proizvodnje i modnih proizvoda. Pokazuje koliko smo već napredovali od vremena kada je alternativa životinjskoj koži gotovo automatski značila polivinilklorid (PVC) ili poliuretan (PU) te koliko prostora još postoji za nove generacije biljnih, recikliranih i kružnih materijala.
Bit će riječi i o tome koliko je veganska koža danas prihvaćena među dizajnerima i potrošačima, zašto je važno razlikovati različite vrste alternativa životinjskoj koži i može li razvoj tehnologije dovesti do materijala koji će jednog dana istodobno biti bez životinja, s vrlo malo ili bez fosilne plastike, dugotrajan, reciklabilan i dovoljno kvalitetan za široku primjenu. Moda bez životinjske kože više nije samo želja za budućnost; ona već postoji. Sabant pokazuje da može nastati upravo u Zagrebu, čak i od onoga što je jučer ostalo nakon čaše piva ili džina.
Marina Milković – O sportu i veganstvu: osobno iskustvo aktivne veganke
Marina Milković, psihologinja i veganka, rekreativno se bavi triatlonom, što uključuje plivanje, trčanje i bicikliranje. Govorit će o tome kako se veganska prehrana uklapa u aktivan život i redovite treninge kod običnih smrtnika kojima je to hobi uz sve ostale životne obveze. Danas često nailazimo na influencere fitnessa čiji savjeti u prehrani uključuju primarno životinjske proteine, a to ostavlja dojam da veganstvo i fizička aktivnost ne idu zajedno. Marina će podijeliti vlastito iskustvo treniranja uz vegansku prehranu, česte prepreke te ideje koje mogu olakšati aktivan veganski život.
Sandra Krsnik – Zabrana pridnenih koća
Pridneno koćarenje jedna je od najdestruktivnijih ribolovnih metoda, a njegove posljedice posebno snažno pogađaju i Jadransko more. O tome će na ZeGeVeGeu govoriti Sandra Krsnik, koja će upozoriti na jednu od najdestruktivnijih ribolovnih metoda – pridneno koćarenje. Koće se vuku po morskom dnu i pritom uništavaju osjetljiva staništa, mrijestilišta i hranilišta brojnih životinja. U mrežama ne završavaju samo ciljane vrste, nego i rakovi, školjkaši, bodljikaši, kornjače i mnoge druge životinje, koje često budu odbačene mrtve ili teško ozlijeđene. Sandra će govoriti o tome zašto zaštićena morska područja nemaju pravi smisao ako su u njima i dalje dopuštene destruktivne ribolovne prakse, zašto su nam potrebne zone bez ribolova te što bi potpuna zabrana pridnenih koća značila za oporavak Jadrana. Razgovor će otvoriti i pitanje naše osobne odgovornosti: kako smanjenjem potražnje za ribom i drugim morskim životinjama možemo pridonijeti očuvanju mora, smanjenju uništavanja morskog dna i zaštiti života koji se krije ispod površine. Poruka je jasna: Jadran ne trebamo samo voljeti i posjećivati, nego ga i stvarno zaštititi vlastitim izborima.
Mladen Ergić – Ekološka cijena naših tanjura
Ono što jedemo nije samo osobni izbor – to je i ekološki otisak. Proizvodnja hrane danas je jedan od najvećih pokretača klimatskih promjena, krčenja šuma, degradacije tla i gubitka bioraznolikosti. Za usporedbu: prema istraživanju Sveučilišta Michigan, proizvodnja klasičnog goveđeg burgera stvara 10 puta više stakleničkih plinova, troši 100 puta više vode i zauzima 14 puta više zemljišta nego proizvodnja biljnog burgera.
Mladen Ergić, glazbeni pedagog i dugogodišnji aktivist za prava životinja, na ZeGeVeGe festivalu govorit će upravo o toj skrivenoj cijeni hrane – onoj koju ne vidimo na tanjuru, ali je plaćamo kroz iscrpljena tla, presušene izvore vode i sve veći globalni pritisak na resurse.
Može li promjena prehrane biti jedan od najjednostavnijih načina da pojedinac smanji vlastiti utjecaj na okoliš? Ergić će ponuditi konkretan pogled na povezanost hrane i ekologije te pokazati kako svakodnevnim odlukama možemo pridonijeti očuvanju prirodnih resursa i održivijoj budućnosti.
Katarina Zrno – Veganstvo kroz oči jedne tinejdžerice
Katarina Zrno ima samo 17 godina, ali već je napravila korak za koji mnogima trebaju godine: odlučila je svoje suosjećanje prema životinjama pretvoriti u način života i aktivizam. Na ZeGeVeGeu će govoriti o tome što ju je potaknulo da postane veganka kada je imala 16 godina, kako je izgledala ta odluka u svakodnevnom životu i kako je na nju reagirala njezina okolina. Dotaknut će se odnosa s roditeljima, obitelji, prijateljima i vršnjacima, pitanja koja najčešće dobiva te nerazumijevanja i izazova s kojima se susreće kao mlada veganka. Govorit će i o tome kako je od osobne odluke došla do želje da aktivno govori o pravima životinja te tako potakne i druge da preispitaju navike koje su im odmalena predstavljene kao normalne. Katarina će iz vlastitog iskustva pokazati koliko podrška obitelji može biti važna, ali i kako razgovarati kada roditelji ili okolina ne razumiju odmah odluku o veganstvu. Kao pomoć mladima koji prolaze kroz slične razgovore preporučit će i knjigu „Mama, tata, ja sam vegan”. Razgovor će pokazati da godine nisu prepreka za zauzimanje stava, djelovanje i stvaranje promjene.
