Policija za životinje u Hrvatskoj
Online peticiju kojom se traži osnivanje policije za životinje do sada je potpisalo više od sedam tisuća građana, a isto su zatražile brojne udruge za zaštitu životinja.
Zara je kujica koja je imala tužno djetinjstvo. Bivši vlasnici na njoj su gasili čikove, a sestru su joj propucali lovci. S manje od godinu dana završila je u Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba, popularnom Dumovcu. Dječak Tomislav među desecima napuštenih pasa odlučio se za udomljavanje baš nje, izranjavanoga psa koji se tada doslovce bojao vlastite sjene. U strahu od ljudi i automobila nuždu je mjesecima obavljala u stanu. Danas joj je osam godina, a zahvaljujući Tomislavu i njegovoj upornosti Zara je zaboravila traume iz djetinjstva i sretan je pas. Ovaj simpatičan dvojac nedavno je osvojio prvo mjesto na Reviji pasa s najljepšom udomiteljskom pričom.
Zlostavljači prolaze nekažnjeno
Nažalost, nemaju sve životinjske priče sretan kraj. Izbacivanje životinja na ulicu, borbe pasa, propucavanje puškama i pištoljima, trovanje, bacanje s krovova, namjerno utapanje u rijekama i jezerima, odsijecanje šapa, paljenje, izgladnjivanje... samo su neki od primjera zlostavljanja životinja. U većini slučajeva počinitelji nisu pronađeni, a ako su i pronađeni za svoje ponašanje nisu kažnjeni. Online peticiju kojom se traži osnivanje hrvatske policije za životinje do sada je potpisalo više od sedam tisuća građana, a isto su zatražile brojne udruge za zaštitu životinja prilikom obilježavanja Svjetskog dana zaštite životinja.
'Samo u Zagrebu dnevno stignu barem tri dojave o slučajevima zlostavljanja životinja, a o napuštenima da ne govorimo. Kazne za napuštanje i zlostavljanje su visoke, međutim, možda jedan posto tih kazni se i realizira', govori Lidija Eterović iz udruge Prijatelji životinja. Objašnjava kako je trenutno jedino nadležno tijelo za prijavu zlostavljanja, zanemarivanja i napuštanja životinja u Hrvatskoj veterinarska inspekcija.
Potrebna suradnja države i udruga
'Veterinarska inspekcija odgovorna je za još desetke ostalih nadležnosti vezanih uz životinje i ona nije specijalizirana za njihovu zaštitu', nastavlja prijateljica životinja. Na pitanje tko bi u Hrvatskoj trebao biti policajac za životinje odgovara: 'Policija za životinje trebala bi biti služba koja bi se bavila isključivo zanemarivanjem, zlostavljanjem i napuštanjem životinja. Dakle, djelatnici bi bili ovlašteni tražiti počinitelja, naplatiti kaznu na licu mjesta te oduzeti životinju ako procijene da je potrebno. Surađivali bi sa skloništima, veterinarskim stanicama i policijom.'
'Također, to ne bi morali biti doktori veterinarske medicine (poput veterinarskih inspektora), već bi bilo dovoljno da dobro poznaju Zakon o zaštiti životinja, vezane procedure te higijensko-zdravstvene mjere zaštite u radu sa životinjama. Svi volonteri u skloništima već su itekako kvalificirani za to, a da bi sve dobilo i zakonski okvir mogla bi se organizirati i službeno priznata kraća edukacija - tečaj/doškolovanje', dodaju iz udruge Prijatelji životinja. Zaključuju: 'S obzirom na postojeće stanje stvari, najlakše bi to bilo učiniti pod okriljem Ministarstva poljoprivrede, kao dio službe za zaštitu životinja, ali i nevladin sektor ima jako dobre ljudske resurse za to organizirati - samo nedostaje novaca.'
Policija za životinje nije hrvatska izmišljotina, već organizirani sustav zaštite životinja koji se u svijetu (Nizozemska, Velika Britanija i SAD) pokazao učinkovitim. U SAD-u ulogu policajaca imaju državne službe i nevladine organizacije, a u akcijama spašavanja životinja uživo na terenu prate ih televizijske kamere. Snimljeni materijali prikazuju se u emisiji 'Animal police' zahvaljujući kojoj se godišnje spase stotine tisuća životinja.
Autor: Mislav Nekić
Tekst je objavljen 10.10.2012. na www.24sata.hr.
