Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa
Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok 'obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave' (članak 56, stavci 4. i 5). Usprkos tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno pronaći način prisile, odnosno propisati kaznene odredbe, kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi.
Do sada se pokazalo da lokalne zajednice ne shvaćaju dovoljno ozbiljno provedbu Zakona, odnosno mnoge nisu niti krenule u ispunjavanje uvjeta koji su im propisani Zakonom o zaštiti životinja. Određivanje jasnih kaznenih odredbi znatno bi popravilo situaciju i lokalne zajednice bi krenule izvršavati ono što su već trebale ispuniti. Pokazalo se da se često ne radi o nedostatku novca, već jednostavno o zanemarivanju nečega zbog čega niti ne mogu biti kažnjene. Zakon tu mora biti jasniji i određeniji.
Također, lokalne zajednice ne uviđaju da su one dužne provoditi zakonske odredbe - da se prema napuštenim životinjama trebaju odnositi kao i skrbnici prema svojim životinjama, da su one njihova odgovornost, da trebaju provoditi i programe kastracije itd. Često se opravdavaju ugovorom koji imaju s nekim od skloništa, bivših veterinarsko-higijenskih servisa, iako time ne ispunjavaju sve uvjete i obaveze koje im nalaže Zakon.
Pred zakonom svi trebaju biti jednaki, kako svi građani, tako i gradonačelnici.
Slučaj grada Splita: kako je moguće da toliki grad nema sklonište? U redu je da manja općina ima ugovor s nekim registriranim skloništem, ali Split je grad koji s prigradskim naseljima broji gotovo 300.000 stanovnika. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj, i jedna od najgušće naseljenih, sa šesnaest gradova i 39 općina. Uzmimo u obzir i da se tijekom ljeta njeno stanovništvo zbog turizma barem dvaput poveća. Kako je moguće da cijeloj toj županiji nije potrebno ni jedno jedino sklonište za napuštene životinje?! Tko je nadležan i kako točno prisiliti Splitsko-dalmatinsku županiju da izvrši svoje zakonske obaveze? Ili makar jedan njen grad? Zbog ovakvih slučajeva kojih je dosta širom Republike Hrvatske, tražimo da ove dvije odredbe budu pod člankom koji ima kaznenu odredbu.
U stavak 5. članka 56. trebalo bi dodati riječ 'ranjene' jer se to često zanemaruje, pa, osim u Zagrebu, nigdje nema organiziranog zbrinjavanja ranjenih životinja.
Također, u stavku 5. članka 56. treba riječ 'skupljanja' zamijeniti riječju ' zbrinjavanja', kako bi se jasnije reklo što Zakon zapravo traži, a i ta riječ je jednostavno prikladnija.
Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja je iz 2012. godine.