Izmjene i dopune Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023.
Udruga Prijatelji životinja ostavila je svoje komentare u Savjetovanju s javnošću za Prijedlog izmjena i dopuna Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023.
Udruga je ukazala na nužnost da se na sva odgovarajuća mjesta u izmjenama i dopunama Nacionalne strategije uvrste i biljni ekvivalenti mlijeku i mliječnim proizvodima, npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. Spomenuti biljni ekvivalenti za kravlje mlijeko i mliječne proizvode bit će korisni i za planiranje raznovrsnih obroka za svu djecu, bez obzira na njihovu prehranu.
Prehrana djece vegetarijanaca i vegana
Kao udruga za prava životinja i promicanje veganstva, često dobivamo upite roditelja koji traže pomoć i savjete vezano uz vegetarijansku i vegansku prehranu djece. Naime, u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, postoji velik broj djece koja su vegetarijanci/vegani od rođenja i odrastaju u zdrave ljude kroz zdrave navike u djetinjstvu. No problem s kojim se njihovi roditelji redovito susreću je nemogućnost ostvarivanja vegetarijanske ili veganske prehrane djeteta u vrtićima i školama. Djecu i roditelje dovodi se u vrlo nezavidnu situaciju odbačenosti i neprihvaćanja od ostatka društva, kao i ozbiljnih problema prehranjivanja djece, s obzirom na to da roditelji ne žele zbog pritisaka promijeniti svoje navike i principe odgoja svoje djece, kojoj žele osigurati zdraviji, ekološkiji i etičniji način prehrane. Pritom su često predmet predrasuda i omalovažavanja od strane osoblja u vrtićima i školama, a roditelji traže rješenja upisom djeteta u privatne vrtiće i škole, gdje djeca mogu dobiti obroke sukladne njihovu načinu prehrane, što nikako nije trajno rješenje ovoga problema.
Takav odnos prema djeci drukčijih prehrambenih navika smatramo neprihvatljivim jer je pravo na obrok osnovno ljudsko pravo te se i djeci vegetarijancima i veganima trebaju omogućiti adekvatni obroci u vrtićima i školama. Stoga smatramo važnim da Izmjene i dopune Nacionalne strategije uzmu u obzir u svojim smjernicama prehrambene potrebe djece vegetarijanaca i vegana, pri čemu pohvaljujemo poticanje djece na veću konzumaciju voća i povrća.
Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) čiji je rezultat stav da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije”. Nadalje, studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.).
Uz potvrđene dobrobiti veganske prehrane, istodobno gotovo nezamjetnom ostaje činjenica da trenutačno oko 35 posto djece u dobi od osam godina u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu. Predviđa se da u sljedećih 30 godina, ako ne zaustavimo ovaj problem kod djece i odraslih, možemo očekivati skraćenje životnog vijeka za 3,5 godine. Debljina će biti odgovorna za pola milijuna bolesti. I ove izmjene i dopune Nacionalne strategije stavljaju naglasak na potrebu promicanja zdravih prehrambenih navika djece i nastojanje sprječavanja povećanja učestalosti dječje pretilosti, kao i usmjerenost prema jačanju svijesti o potrebi konzumiranja svježe hrane i potrošnji proizvoda lokalnog podrijetla.
U prehrani većine djece ne nedostaju namirnice životinjskog podrijetla, nego nedostaju voće, povrće, cjelovite žitarice i druge namirnice koje štite od najvećih svjetskih ubojica za zdravlje. Većina djece konzumira pretjeranu količinu zasićenih masti, koje začepljuju arterije, a nalaze se prvenstveno u mesu i mliječnim proizvodima. Također, devetero od desetero djece unosi u organizam previše soli, što dolazi prvenstveno od mesnih prerađevina. Povišen krvni tlak također je sve uobičajeniji kod djece. Oko 70 posto pretile djece ima jedan ili više rizičnih faktora za razvoj srčanih oboljenja. Također, iz godine u godinu diljem svijeta među djecom bilježi se porast dijabetesa tipa II.
Prema riječima mr. sc. Irene Švende, mag. nutricionizma: „Znanost danas poznaje modele kojima veganska prehrana postaje jednako vrijedna kao i prehrana svejeda (ominivora) te otkriva i određene prednosti veganske prehrane bogate voćem i povrćem. Kao i svaki uravnoteženi stil prehrane, veganska prehrana sadrži nutrijente iz pet skupina namirnica. Pravilno planirana i, ako je potrebno, suplementirana prehrana omogućit će opskrbu tijela bitnim nutrijentima poput kalcija, željeza i cinka, svim aminokiselinama i vitaminom B12.” Prednost uravnotežene biljne prehrane je što se u vrtićima i školama svima, bez obzira na prehrambeni stil djece.
Veganska prehrana, uz dodatak vitamina B12, osigurava izvanrednu prehranu u svim fazama djetinjstva, od rođenja do puberteta. Djeca koja se hrane prehrambeno vrijednim veganskim namirnicama odrastaju u snažne i zdrave osobe, a pritom se smanjuje i rizik da će u kasnijoj životnoj dobi patiti od pretilosti, povišenog kolesterola i krvnog tlaka, srčanih bolesti i dijabetesa tipa II.
Veganska prehrana štiti djecu od pesticida, hormona i antibiotika kojima se hrane životinje u velikim količinama, a najveća koncentracija je u masnim tkivima i mlijeku.
Biljna prehrana bogatija je folnom kiselinom, vlaknima, antioksidansima, fitokemikalijama i karotenoidima. Povrće sadrži pravi rudnik hranjivih tvari potrebnih organizmu u rastu jer je bogato vitaminima, mineralnim solima, vlaknima i vodom. Veganska prehrana obiluje povrćem i voćem te pridonosi povećanju unosa svježega voća i povrća te smanjenju unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani djece. Također, pomaže podizanju razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća.
Dodajemo i da je uvrštavanje veganskih obroka u školsku prehranu uobičajeno u drugim državama. Za ilustraciju, 2013. godine osnovna škola u New York Cityju usvojila je potpuno vegetarijanski jelovnik, poslužujući djeci smotuljke s tofuom i vegetarijanski čili. Javna škola 244 prva je škola ne samo u gradu nego i u SAD-u koja je postala potpuno vegetarijanska. Dennis Walcott, predstavnik škole koja ima preko 400 učenika, izjavio je da je ponosan na tu pionirsku odluku škole. Škola je najprije, zbog želje za ponudom zdrave hrane, nudila vegetarijanski ručak triput, pa četiri puta tjedno, dok nije prešla na potpuno vegetarijanski jelovnik.
2015. SAD je dobio i svoju prvu potpuno vegansku školu, školu MUSE. Riječ je o školi s nula otpada i prostorom za kompostiranje, koja koristi reciklirani građevinski materijal i energiju iz obnovljivih izvora energije (solarnih panela). Školska kantina je s vremenom smanjivala udio mesnih obroka i došla na kraju na svega jedan mesni obrok tjedno, prije prelaska na isključivo prehranu biljnoga podrijetla.
2018. u Frankfurtu je otvoren prvi veganski vrtić u Njemačkoj, a dobre stvari događaju se i u školama. Organizacija ProVeg International pokrenula je program „Aktion Pflanzen-Power” kojim je više od 23 000 učenika u 36 škola diljem Njemačke educirala o prednostima prehrane biljnim namirnicama, u suradnji s programom KEEKS koji je u 120 škola predstavio mjere za smanjenje stakleničkih plinova i potrošnje energije. U rujnu 2018. 110 engleskih škola, u inicijativi organizacije ProVeg UK, uključilo se u program posluživanja 3,1 milijuna bezmesnih obroka kroz sljedećih 12 mjeseci. Inače, više od 50 školskih četvrti u Velikoj Britaniji prakticira Zeleni ponedjeljak, a svih 1800 javnih škola u gradskom okrugu New Yorka nudi barem jednu vegansku opciju. Iste godine u jesenskom semestru Sveučilište Rice u američkome Houstonu krenulo je s ponudom veganskih gotovih jela.
No unatoč tim pomacima, i dalje je važno osigurati veću dostupnost veganskih jela. Zato engleska organizacija Vegan Society, osnovana još 1944. godine, kao dio svoje kampanje „Catering for everyone” potpisivanjem peticije traži od engleske, škotske i velške vlade da sve institucije javnoga sektora (bolnice, škole, vijeća, zatvori…) na svojemu dnevnom jelovniku osiguraju barem jednu vegansku opciju. Udruga Prijatelji životinja u Hrvatskoj također prikuplja potpise na peticiji za uvođenje veganskih obroka u javne institucije. 2018. Senat Kalifornije usvojio je zakon koji zahtijeva da domovi za starije osobe, zatvori, bolnice i druge državne institucije poslužuju barem jednu vegansku opciju.
Vjerujemo da ovi pozitivni primjeri mogu biti poticaj i hrvatskim školama za uvođenje promjena u smjeru zdravih obroka od namirnica biljnog podrijetla. Zbog svih navedenih informacija apeliramo da se u izmjenama i dopunama Nacionalne strategije promisle i uvaže spomenuti problemi u prehrani djece vegetarijanaca i vegana, a kao udruga nudimo suradnju u rješavanju ovih pitanja.
Mlijeko i mliječni proizvodi u dječjoj prehrani
Slažemo se da djecu treba ohrabrivati i poticati na povećan udio voća i povrća u prehrani, a želimo istodobno ukazati na zdravstvene probleme u konzumiraju mlijeka i mliječnih proizvoda, zbog čega ti proizvodi nisu preporučljivi za zdravlje djece. Kada govorimo o mlijeku, prva asocijacija nam je kalcij. No kalcij se lako apsorbira iz povrća – npr. kalcij se puno lakše apsorbira iz kelja nego iz kravljega mlijeka. S obzirom na to da je mlijeko rezultat laktacije u svrhu prehrane dojenčadi određene vrste, jasno je da kravlje mlijeko nije prirodna hrana za ljude, već za teliće, te postoje i za djecu i za odrasle mnogo adekvatniji, biljni izvori kalcija. K tome, oko 90 % svjetske odrasle populacije nema dovoljno enzima potrebnog za potpunu probavu mlijeka.
Prehrana bogata bjelančevinama, naročito osnovana na namirnicama životinjskog podrijetla, uzrokuje gubitak kalcija u tijelu. Visoki omjer sumpora prema kalciju u mesu povećava izlučivanje kalcija pa prehrana bogata mesom može uzrokovati demineralizaciju kostiju. Stoga prehrana koja osigurava biljne mjesto životinjskih bjelančevina može pružiti zaštitu od oštećenja kostiju i osteoporoze.
Dobri biljni izvori kalcija uključuju tofu (ako je pripravljen koristeći kalcijev sulfat, sadržava više od četverostruke količine kalcija nego neobrano kravlje mlijeko), zeleno lisnato povrće poput brokule, kelja, kupusa, peršina i potočarke, sušeno voće poput smokvi i marelica, orašasti plodovi (posebice bademi i brazilski oraščići), zatim sjemenje poput sezama (tako i tahini - sezamov namaz), mahunarke (grašak, grah i leća)... Ove namirnice su svakako preporučljive u prehrani i djece i odraslih.
Umjesto mlijeka i mliječnih proizvoda, ono sto djeca trebaju jest boravak na otvorenom, tjelovježba i zdrava biljna prehrana. Za čvrstoću kostiju kod djece i odraslih ključno je vježbanje, jedenje svježeg voća i povrća te izbjegavanje kofeina, alkohola i cigareta. Umjereno izlaganje suncu potiče stvaranje vitamina D koji je važan za apsorpciju kalcija.
Povrće, žitarice, voće, mahunarke i orašasti plodovi su optimalna hrana za djecu. Budući da su bogati složenim ugljikohidratima, bjelančevinama, vlaknima, vitaminima i mineralima predstavljaju temelj prehrambenih navika koje podržavaju zdrav život. Istraživanja pokazuju da odrasli koji konzumiraju voće i povrće su oni koji su ga konzumirali tijekom djetinjstva.
Izbjegavanje kravljega mlijeka može smanjiti rizik za oboljenje djece od dijabetesa. Kravlje mlijeko precijenjeno kao izvor kalcija, često sadrži antibiotike u tragovima, može uzrokovati alergije i probavne smetnje te ga se povezuje s mladenačkim dijabetesom. Korištenje kravljega mlijeka povezano je s reakcijom imunološkog sustava koja može dovesti do dijabetesa kod djece. Većina ljudi u svijetu je alergična na laktozu, a mnoga djeca imaju alergiju na kravlje mlijeko. Pijenje kravljega mlijeka uzročnik je netolerancije na laktozu, čiji simptomi uključuju mučninu, grčeve, nadutost, probavne smetnje i proljev. Simptomi alergije na mlijeko puno su jači od onih kod netolerancije laktoze i uključuju pretjeranu proizvodnju sluzi, što rezultira curenjem sluzi iz nosa i začepljenjem ušiju. Mnogo ozbiljniji simptomi uključuju ekcem, proljev, astmu i povraćanje. Istraživanja su čak pokazala da je konzumacija kravljeg mlijeka povezana s multiplom sklerozom i mnogim drugim autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa, lupusa i Parkinsonove bolesti. Kravlje mlijeko je također povezano s leukemijom i astmom.
Istraživanja su pokazala i da se osteoporoza najčešće pojavljuje u zemljama u kojima se uzima puno kravljega mlijeka pa povećanje potrošnje mliječnih proizvoda ne štiti od lomljenja kostiju, već se rizik povećava. Umjesto uzimanja životinjskoga mlijeka i mliječnih proizvoda, za zdravlje kostiju važna je tjelesna aktivnost koja pozitivno utječe i na ostale zdravstvene aspekte djece i odraslih. Stoga naglašavamo da djeca za očuvanje zdravlja kostiju trebaju vježbanje i biljnu prehranu, dok bi se iz perspektive zdravlja mliječni proizvodi trebali izbjegavati u prehrani. Vitamin D te magnezij, kalij, vitamin C i vitamin K iz biljnih izvora također su potrebni za dobro zdravlje kostiju te jamče bolje zdravlje i prirodan i siguran izvor kalcija.
Na temelju svega navedenoga, ukazujemo na nužnost naglašavanja važnosti u Školskoj shemi biljnih izvora kalcija i drugih nutrijenata umjesto u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nužno je da se na sva odgovarajuća mjesta u izmjenama i dopunama Nacionalne strategije uvrste i biljni ekvivalenti mlijeku i mliječnim proizvodima, npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. Podržavamo usmjerenost mjera prema potrošnji ekoloških proizvoda i proizvoda lokalnog podrijetla. Osobito su važne prateće obrazovne mjere kroz koje se upoznavanje biljnih napitaka i ostalih biljnih proizvoda koji su okusni i nutritivni ekvivalenti mlijeku i mliječnim proizvodima može provesti kroz edukaciju djece o prepoznavanju i razlikovanju sorata voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata, prema izgledu, kakvoći i okusu, ukazujući na njihove nutritivne i zdravstvene vrijednosti. Isto vrijedi i za podizanje razine svijesti o važnosti potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata, kao nutritivno izuzetno vrijednih namirnica. Među aktivnosti koje se provode u okviru ove mjere mogu se također dodati biljni proizvodi:
- Satovi kušanja voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata.
- Posjet poljoprivrednim gospodarstvima (PG), koji se bave proizvodnjom voća i povrća i/ili proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata.
Izmjene i dopune Nacionalne strategije stoga su prilika da se prate velike promjene u društvu, da svi privatni i javni vrtići i škole poštuju odabir roditelja da se njihova djece hrane vegetarijanski i veganski te da se takvim obiteljima pruži podrška i adekvatna prehrana biljnog podrijetla za njihovu djecu, što je potpuno uhodana praksa u razvijenijim državama. Spomenuti biljni ekvivalenti za kravlje mlijeko i mliječne proizvode bit će korisni i za planiranje raznovrsnih obroka za svu djecu, bez obzira na njihovu prehranu.
Objavljeno: svibanj 2021.
