Za Studiju - farme za tov pilića Velika Ludina
Sisačko-moslavačka županija
Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode
Odsjek za zaštitu okoliša i prirode
Zagrebačka 44
44 000 Sisak
Poštovani,
nastavno na Studiju utjecaja na okoliš za izgradnju farmi za tov pilića u Općini Velika Ludina, koja je na javnoj raspravi, izražavamo protivljenje i neslaganje s provedbom projekta i u nastavku ukazujemo na dugoročne katastrofalne posljedice realizacije projekta na području Općine Velika Ludina.
Planirani projekt izgradnje farme za tov pilića u Velikoj Ludini, kapaciteta gotovo 32 milijuna pilića godišnje, predstavlja višestruku prijetnju zdravlju i sigurnosti ljudi, okolišu, prirodnim resursima, bioraznolikosti te lokalnoj ekonomiji.
Već i sami brojevi su alarmantni: godišnja proizvodnja 67 644 tona pilećeg mesa uz korištenje više od 490 000 m³ pitke vode, 26 000 m³ otpadnih voda, 8 milijuna m³ prirodnog plina, emisije stakleničkih plinova više od 15 800 tona CO₂ ekvivalenta godišnje, a uz sve to, očekuje se i više od 1300 tona uginulih pilića godišnje i 57 500 tona stajskog gnoja.
Ovaj projekt, prema Studiji utjecaja na okoliš, predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju građana. Planirani kompleks nalazi se svega 900 metara od najbližeg naselja, u blizini poljoprivrednih površina i vodozaštitnih zona. No štetni utjecaji neće stati na tim granicama – širit će se zrakom, vodom i tlom i izvan užeg područja postrojenja. Postrojenje će proizvoditi znatne količine štetnih nusprodukata – amonijaka, metana i sumporovodika, koji izazivaju neugodne mirise te nadražuju dišni i živčani sustav. Posebice su ranjiva djeca u razvoju, starije osobe te kronični bolesnici.
Zabrinjava i godišnji mortalitet pilića od čak 1327 tona, što upućuje na visoku učestalost bolesti u jatima i potrebu za intenzivnim korištenjem dezinfekcijskih sredstava i antibiotika. Predviđena godišnja upotreba gotovo 4 tone kemikalija (npr. Calgonit DS 680, NF 422), čije isparavanje nadražuje oči, kožu i dišne puteve, dodatno ugrožava dobrobit ljudi i životinja. Osim navedenoga, postoji i rizik od širenja zoonoza poput salmonele, kampilobakterioze i ptičje gripe, koje mogu uzrokovati teške respiratorne i neurološke komplikacije u ljudi.
Ovaj projekt prijeti i nepovratnom štetom za okoliš i prirodne resurse. Smješten je u blizini dvaju izvorišta pitke vode, unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta – Ravnik (4,3 km) i Osekovo (oko 6 km), što predstavlja ozbiljan rizik kontaminacije vode kemikalijama, gnojivom ili otpadnim vodama. Tlo u području karakterizira visoka hidrogeološka propusnost, a to omogućava brzo širenje onečišćenja.
Na svega 1 km udaljenosti od Parka prirode Lonjsko polje te u neposrednoj blizini šuma Žutice i Donja Posavina, posebnih područja očuvanja značajnog za vrste, odnosno ptice, ovaj projekt ugrožava očuvanje bioraznolikosti europskog značaja. Buka, vibracije, svjetlosno i zračno onečišćenje negativno bi utjecali na faunu i staništa.
Planirana godišnja potrošnja pitke vode (500 000 m³) i plina (8 milijuna m³) stvorit će pritisak na resurse, a Studija ne jamči sigurnost od incidentnog onečišćenja. Praksa pokazuje da retencijski sustavi u sličnim projektima često nisu pouzdani. Primjerice, tijekom jakih kiša može doći do nekontroliranog istjecanja otpadnih voda, gnojnica, fekalnih tvari i kemikalija u okoliš. Projekt ne predviđa niti adekvatan sustav zbrinjavanja medicinskog otpada, što dodatno povećava rizik za okoliš.
Sigurnosni rizici za ljude i okoliš također ne smiju biti zanemareni. Planirana godišnja potrošnja više od 8 milijuna m³ plina i upotreba dizelskog agregata nose visoki rizik od požara, eksplozije i curenja plinova. Posebno zabrinjava činjenica da se postrojenje planira u seizmički aktivnoj zoni, bez ozbiljne analize rizika u slučaju potresa, što bi moglo imati nesagledive posljedice.
Osim toga, projekt će znatno opteretiti lokalne ceste koje nisu predviđene za promet teških kamiona. Učestali prijevoz sirovina, pilića, gnoja i uginulih životinja ugrožava sigurnost građana, a kontaminacija prometnica dodatno povećava rizik od širenja bolesti.
Predviđeni poslovni model prijeti gašenju manjih poduzetnika i lokalnih OPG-ova jer stavlja prehrambenu proizvodnju u ruke jednog velikog inozemnog investitora, čime se potiče centralizacija proizvodnje hrane. Takav pristup stvara ovisnost o jednoj korporaciji, što dugoročno ugrožava ekonomsku stabilnost lokalne zajednice.
Sve navedeno ukazuje kako planirani kompleks nije usklađen s hrvatskim zakonodavstvom ni politikama EU-a o zaštiti voda, prirode i okoliša, a protivan je načelima održivog razvoja, Europskom zelenom planu, EU strategiji za bioraznolikost i međunarodnim obvezama Hrvatske. Riječ je o megalomanskom projektu koji će, ako se realizira, nepovratno negativno obilježiti ne samo Sisačko-moslavačku županiju nego i cijelu Hrvatsku. Stoga tražimo da se zaustavi realizacija ovog štetnog projekta, koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, okolišu, životinjama i dobrobiti lokalne zajednice. Ovakav projekt nije samo industrijsko pitanje, već pitanje osnovne odgovornosti prema zajednici i okolišu. Smatramo da je riječ o pitanju od nacionalne važnosti, s obzirom na potencijalno nesagledive posljedice koje bi njegova realizacija mogla imati. Zato Sisačko-moslavačka županije i Hrvatska u cjelini ne smiju žrtvovati zdravlje svojih građana i uništavanje svojih prirodnih resursa, bioraznolikosti i lokalne poljoprivredne proizvodnje zbog tuđih profitnih interesa.
S poštovanjem,
Tamara Bing
koordinatorica projekata
Zagreb, 28. travnja 2025.
