Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o kućnom redu u zgradama
Udruga Prijatelji životinja sudjelovala je u travnju 2025. svojim prijedlozima i komentarima u savjetovanju s javnošću za Pravilnik o kućnom redu u zgradama.
U nastavku su komentari Udruge ostavljeni na javnoj raspravi.
U članku 3. (Korištenje balkona, lođa i terasa) ili u članku 10. (Kućni ljubimci) potrebno je dodati stavak:
„Zabranjeno je držanje pasa i drugih životinja na balkonima, lođama i terasama stambene zgrade.”
Obrazloženje:
Građani se često žale našoj udruzi da njihovi susjedi stalno ili veći dio dana i noći drže svoje kućne ljubimce na balkonima, lođama i terasama stambene zgrade. To nije dobra praksa i zbog dobrobiti psa i zbog života ostalih stanara. Naime, suvlasnici time izlažu životinje svim vremenskim neprilikama (ljeti vrućinama i mogućnosti toplinskog udara, a zimi hladnoćama). Najčešće je problem u držanju pasa, koje suvlasnici znaju zatvoriti na balkon, bez pristupa u stan. To negativno utječe na psa iz više razloga. Najprije, psi su društvene životinje koje trebaju kontakt s ljudima i drugim psima. Dugotrajna izolacija može uzrokovati separacijsku anksioznost, depresiju ili čak agresivno ponašanje. Pas na balkonu ne može zadovoljiti svoju potrebu za kretanjem i igrom, a izostanak redovitih šetnji u kojima bi pas potrošio energiju vodi u frustraciju i destruktivno ponašanje. Osim toga,pas na balkonu često je izložen kiši, snijegu, vjetru, hladnoći ili velikim vrućinama, bez kontrole i zaklona, a to može biti ugrožavajuće za zdravlje životinje. Također, stalnu izloženost vanjskim podražajima (ulična buka, prolaznici, automobili) pas doživljava stresno, pogotovo ako ne može pobjeći ili se maknuti. Zbog svega navedenoga, pas može po cijele dane i noći zavijati i lajati, što narušava mir i kvalitetu života susjeda. Ako pas obavlja nuždu na balkonu, to može uzrokovati neugodne mirise, curenje izmeta/urina na niže balkone i higijenske probleme. Postoji i opasnost od pada jer u nekim slučajevima psi pokušavaju skočiti ili se objesiti preko ograde, a to može dovesti do tragedija koje dodatno traumatiziraju i stanare. S nezaštićenih balkona mogu pasti i mačke i smrtno stradati. Naposljetku, stalno lajanje, neugodni prizori i mirisi ostavljaju loš dojam na posjetitelje, a mogu čak i smanjiti vrijednost nekretnina. S obzirom na sve navedemo, predlažemo zabranu držanja životinja na balkonima, lođama i terasama stambene zgrade. Tako će se utjecati na vlasnike kućnih ljubimaca da životinje borave u stanu (a na obavezno natkrivenom i sigurnom balkonu eventualno samo kratko, uz osiguravanje hrane i vode), da psa redovito šeću, osiguraju mu društvo drugoga psa i igračaka te da angažiraju susjeda ili osobu koja će se pobrinuti za psa dok su odsutni.
Predlažemo da se u članak 10. (Kućni ljubimci) doda stavak 3. koji glasi:
„Korisnici koji drže kućne ljubimce moraju u svojem stanu osigurati za psa najmanje 8 m2, a za mačku najmanje 4 m2 korisne podne površine koju životinja može nesmetano koristiti, u što se ne ubraja površina koju zauzimaju oprema za hranjenje i napajanje, ležaj te druga oprema i dodaci za zadovoljavanje potreba životinje. Za svaku dodatnu životinju potrebno je osigurati jednak dodatni prostor.”
Obrazloženje:
Pojedinci ponekad drže u stanu veći broj pasa ili mačaka za koje nemaju prostorne i druge uvjete, a takvo neadekvatno držanje životinja može uzrokovati probleme poput širenja buke, poteškoća u održavanju zajedničkih prostora ili drugih neugodnosti za ostale suvlasnike. Definiranje dimenzija korisne podne površine za pse i mačke u okviru kućnog reda u zgradama nije samo pitanje komfora, već i etičkog postupanja, javnog zdravlja i zaštite životinja. Naime, ljubimci, baš kao i ljudi, trebaju dovoljno prostora za kretanje, igru i odmor. Natrpavanje većega broja životinja u premali ili neprikladni prostor uzrokuje životinjama stres, agresiju, anksioznost, fizičke ozljede, pa čak i skraćuje životni vijek. Jasno definirani uvjeti sprječavaju držanje životinja u neprimjerenim uvjetima te njihovo zanemarivanje i zlostavljanje. Osim toga, pomažu u održavanju mira i sigurnosti u zajednici jer neodgovorno držanje ljubimaca može dovesti do problema koji ometaju suživot s drugim stanarima. Suvlasnici trpe buku (lajanje, cviljenje, mijaukanje), neugodne mirise zbog neodržavanja higijene, a postoji i opasnost od širenja bolesti i parazita. Osim toga, jasno definiranje minimalne kvadrature korisne podne površine sprječava zloupotrebu, npr. poput držanja pasa u kavezima cijeli dan ili držanja desetaka mačaka u garsonijeri. Propisivanjem korisne podne površine u cilju sprječavanja držanja velikoga broja životinja u ograničenom stambenom prostoru pomaže osigurati da psi i mačke ne postanu izvor nelagode ni problema za suvlasnike, a time se ujedno štiti njihova dobrobit.
Predlažemo da se u članak 10. (Kućni ljubimci) doda stavak 4. koji glasi:
„Svaki suvlasnik obvezan je predstavniku suvlasnika dostaviti broj i vrstu kućnih ljubimaca koje drži u svojem stanu.”
Obrazloženje:
Članak 94. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19, 78/24) propisuje da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa određenog propisom o veterinarstvu, kod posjednika pasa čiji psi nisu upisani u Upisnik kućnih ljubimaca, a nadzor provode komunalni redari. Prilikom provedbe ove zakonske obaveze komunalni redari suočeni su s problemom kada nadzor trebaju provesti u zgradama s većim brojem suvlasnika, a dužni su provoditi kontrolne inspekcije i osigurati pridržavanje propisa. Kako bi mogli brzo i učinkovito provjeriti podatke o registraciji kućnih ljubimaca u Upisniku kućnih ljubimaca koji sadrži evidenciju mikročipiranja, nužna im je suradnja s predstavnicima suvlasnika u zgradama. Komunalni redari predstavljaju ključnu instancu za provođenje nadzora i kontrole mikročipiranja pasa, ali i provjeru uvjeta držanja kućnih ljubimaca. Uvidom u dostavljene podatke koje je dobio predstavnik suvlasnika osigurava se da posjednici pasa postupe prema propisima budući da se, u slučaju utvrđenih nepravilnosti, mogu primijeniti odgovarajuće mjere nadzora i sankcioniranja prema važećim propisima u području zaštite životinja.
Predlažemo u članak 11. (Korištenje zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade) dodati stavak 4. koji glasi:
„Suvlasnici smiju na svoje prozore, balkone, lođe i terase postavljati zaštitne mreže u skladu s građevinskim propisima.”
Obrazloženje:
Sigurnost na balkonima i prozorima višekatnica često je zanemarena, ali vrlo bitna, posebno kada su u pitanju kućni ljubimci i djeca. Ako imaju kućne ljubimce i malu djecu, stanari zgrada ne mogu tijekom cijele godine držati zatvorene prozore i balkone kako bi ih zaštitili od pada. Zaštita kućnih ljubimaca važna je zato što, primjerice, mačke i psi znaju skočiti za pticom, insektom ili se jednostavno previše nagnuti. Pad s visine (čak i s prvog kata) može završiti ozbiljnim ozljedama ili smrću. Mačke imaju i sklonost padanju s visine zbog pogrešne procjene udaljenosti ili skliskih površina. Djeca pak su znatiželjna i neoprezna, a prozori i balkoni ih privlače. Igra ili naslanjanje na ogradu bez nadzora može rezultirati padom koji gotovo uvijek završava tragično. Mreže daju roditeljima dodatnu sigurnost, posebno kod male djece. Osim toga, zaštitne mreže sprječavaju i stresne situacije za susjede koji mogu svjedočiti nesreći, a smanjuju buku i nemir ako se ljubimac neprestano pokušava provući kroz ogradu. Zato smatramo važnim da se regulira mogućnost da suvlasnici postavljaju sigurnosne elemente, poput zaštitnih mreža na prozorima, balkonima, lođama i terasama, koje prvenstveno služe za prevenciju padova djece, kućnih ljubimaca i predmeta te ne bi trebale biti tretirane kao estetski element, već kao nužan preduvjet sigurnosti sustanara.
Članak 20. stavak 3. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24) dopušta radove natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa ako se takvi radovi izvode u skladu s propisima kojima se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina.
Prema članku 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), ako bi se instalacija mreža odnosila isključivo na privatni dio (prozore i balkone koji spadaju u vlasništvo pojedinog suvlasnika) i postavljaju se u skladu s građevinskim propisima bez značajnijeg utjecaja na vanjski izgled zgrade, pristup se može realizirati bez prethodnog traženja suglasnosti većine suvlasnika.
Stoga nema prepreke da se ovim Pravilnikom propiše ta mogućnost, moguće i nekim drugim člankom gdje bi ta odredba bolje odgovarala.
travanj, 2025.
