Istraživanje o vegetarijanskoj prehrani

| More

Vegetarijanska prehrana je zapravo spektar prehrambenih obrazaca koji uključuje od semi-vegetarijanstva i makrobiotike do frutarijanstva i veganske prehrane s 50-100 % sirove hrane te tradicionalnu Mediteransku prehranu.

Vegetarijanska prehrana se povezuje sa smanjenim rizikom od ishemijske bolesti srca, vegetarijanci imaju niže razine LDL kolesterola i nižu učestalost karcinoma, dijabetesa tip II, hipertenzije i gojaznosti.[1] Ovakvi učinci se u znatnoj mjeri objašnjavaju fitokemikalijama. Dokazi su toliko jaki da se dovodi u pitanje paradigma podjele komponenti hrane na esencijalne i neesencijalne, očekuje se definiranje preporuka za unos ovih zaštitnih tvari i predložen je model o važnosti vegetarijanske i ne-vegetarijanske prehrane u javnom zdravstvu koji uzima u obzir i rizik od nedovoljnog unosa fitokemikalija (Slika 1).

Prijedlog modela rizičnosti i koristi vegetarijanske i ne-vegetarijanske prehrane [ 86.78 Kb ]

Slika I: Prijedlog modela rizičnosti i koristi vegetarijanske i ne-vegetarijanske prehrane[2]

Pravilno isplanirana vegetarijanska prehrana uključujući vegansku se smatra adekvatnom za sve faze životnog ciklusa, uključujući trudnoću, laktaciju, dojenčad, djecu i adolescente te sportaše, a potrebna posvećenost prehrani je proporcionalna strogosti vegetarijanske prehrane.[3] Važeće prehrambene preporuke je jednostavnije ostvariti vegetarijanskom prehranom nego prehranom omnivora, međutim, zbog odabira hrane izdvaja se nekoliko kritičnih nutrijenata: proteini, ω-3 masne kiseline, željezo, cink, jod, kalcij, vitamin D i vitamin B12.

Meta-analiza studija o ravnoteži dušika ne pokazuje značajne razlike u potrebnom unosu proteina s obzirom na prehrambene izvore.[4] Komplementarne proteine nije potrebno unijeti u jednom obroku već tijekom jednog dana s izuzetkom za dojenčad i malu djecu. Veganima je teže ostvariti preporučen unos lizina osim ako prehrana ne uključuje velike količine mahunarki, što nije realno, pa se preporučuje unos proteina iznad RDA.

Zbog nedovoljnog unosa ω-3 masnih kiselina narušen je omjer s ω-6 masnim kiselinama i inhibira se stvaranje eikosapentaenske i dokosaheksaenske kiseline. Vegetarijanci, posebno vegani imaju niže razine ovih masnih kiselina u krvi, pa je preporuka uvrstiti u prehranu dobar izvor α-linolenske kiseline (npr. orasi i sjemenke lana), odnosno s obzirom na različit utjecaj na profil lipida u krvi dodatno bi bilo dobro osigurati dugolančane ω-3 masne kiseline iz npr. algi.

Preporuke za unos željeza su 1,8 puta veće zbog ne-hem željeza u vegetarijanskoj prehrani te povišenog unosa fitata. Učestalost anemije kao posljedice manjka željeza je podjednaka među vegetarijancima i omnivorima i iako vegetarijanci imaju smanjene rezerve željeza, razina feritina u serumu vegetarijanaca je obično unutar normalnog raspona.

Fitati vežu cink, animalni proteini potiču apsorpciju cinka i vegetarijanci imaju niži unos pa je bioraspoloživost cinka manja u vegetarijanskoj prehrani. Iako se izraziti manjak cinka ne uočava često kod vegetarijanaca, zbog visokog unosa fitata preporučeni unos je 50 % veći nego za omnivore. Zahvaljujući kompenzatornim mehanizmima, vegetarijanci se mogu prilagoditi smanjenim unosima.

Vegani koji ne koriste jodiranu sol ili morske alge se izlažu riziku od manjka joda. Soja, krstašice i slatki krumpir sadrže goitrogene, međutim, ove namirnice neće poremetiti funkciju štitnjače ako je unos joda adekvatan.

Unos kalcija među lakto-vegetarijancima je usporediv s omnivorima, dok je među veganima očekivano manji. Upravo se nižim unosom kalcija objašnjavaju rezultati EPIC-Oxford studije koja pokazuje povećani rizik od prijeloma među veganima. U slučaju nedovoljnog izlaganja suncu, prehrambeni izvori vitamina D određuju njegov status, što objašnjava zbog čega se vitamin D svrstava u kritične nutrijente vegetarijanske prehrane. Biljke su izrazito siromašne vitaminom D (s izuzetkom nekih gljiva) i vitamin D2 koji je podrijetlom iz hrane biljnog podrijetla ima svega 25-30 % aktivnosti vitamina D3.

Biljke ne sadrže aktivni vitamin B12, a alge sadrže analoge koji vjerojatno nemaju vitaminsku aktivnost. Vegani, ali ne i lakto-ovo-vegetarijanci imaju loš status vitamina B12 te je potrebno uzimati dodatke prehrani, međutim, novije studije dovode u pitanje ranije mišljenje kako kod manje strogih oblika vegetarijanstva ne postoji rizik od razvoja manjka.[5] Manjak je vrlo važno spriječiti jer su posljedice ireverzibilne neurološke i neuro-psihijatrijske abnormalnosti. Posljedica subkliničkog manjka je povišena razina homocisteina što je nezavisni čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Istraživanje provedeno među vegetarijancima u Hrvatskoj pokazuje da više od 20 % ispitanika nije ostvarilo 75 % preporučenog dnevnog unosa za željezo, kalcij i cink, a rezultati za biomarkere nutritivnog statusa ukazuju na potrebu uzimanja dodataka prehrani ili hrane obogaćene s vitaminima D i B12, što se posebno odnosi na vegane.[6]

dr.sc. Zvonimir Šatalić, doc.
Laboratorij za znanost o prehrani
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilište u Zagrebu

Izvori:

[1] R. Mangels, V. Messina, M. Messina (2010) The Dietitian's Guide to Vegetarian Diets, 3. izd., Jones & Barlett Learning.

[2] J. Sabaté (2001) Vegetarian nutrition. CRC Press, Boca Raton, Florida.

[3]Position of the American Dietetic Association and Dietitians of Canada (2009) Vegetarian Diets. J Am Diet Assoc 109: 1266-1282.

[4] W. M. Rand, P.L. Pellett, V. R. Young (2003) Meta-analysis of nitrogen balance studies for estimating protein requirements in healthy adults. Am J Clin Nutr 77: 109-127.

[5] A. M. Gilsing, F. L. Crowe, Z. Lloyd-Wright, et al. (2010) Serum concentrations of vitamin B12 and folate in British male omnivores, vegetarians and vegans: results from a cross-sectional analysis of the EPIC-Oxford cohort study. Eur J Clin Nutr 64: 933-939.

[6] Ž. Šatalić (2009) Vegetarijanska prehrana, nutritivni status vitamina B skupine i razina homocisteina kao čimbenici rizika za pojavu osteoporoze. Disertacija. Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Vezane teme

Voće i povrće

Također pogledajte

Akcije

Web reference

Facebook preporuke