Kako pravilnom prehranom možemo utjecati na povišenu razinu kolesterola i triglicerida u krvi

| More

VAŽNO JE ZNATI DA SE KOLESTEROL NALAZI SAMO U NAMIRNICAMA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA!

Prosječan unos kolesterola hranom je 300 mg dnevno. Međutim, organizam sam sintetizira sav potreban kolesterol, te je unos kolesterola hranom zapravo nepotreban, čak i štetan.

Tablica 1 prikazuje količinu kolesterola sadržanu u 100 g hrane.

HRANA (100 g) Kolesterol (mg)
MOZGOVINA 2000
ŽUMANJAK (1 = 250 mg kolesterola) 1500
BUBREZI 375
KAVIJAR 300
MASLAC (1 žlica = 31 mg) 152
OSUŠENI BAKALAR 152
SIR 120
MAST (1 žlica = 15 mg) 95
ŠKAMPI 72
GOVEDINA 70
SVINJETINA 70
RIBA 70
PILETINA 60
SLADOLED 45
MLIJEKO (oko pola čaše) 11
BJELANJAK 0
VOĆE 0
POVRĆE 0
ŽITARICE 0
ORAŠASTI PLODOVI 0

Tablica 1

Najčešći izvor kolesterola u zapadnjačkoj prehrani su jaja (oko 30%), meso i mesni proizvodi (35%), mlijeko i mliječni proizvodi (16%), masti i ulja (oko 6%).

Zabluda je da "bijelo meso" (perad i riba) nemaju kolesterola. Ove namirnice sadrže približno jednako kolesterola kao i "crveno meso", ali je on manje štetan zbog ostalih sastojaka "crvenog mesa".

Na razinu kolesterola u krvi ne utiče samo unos kolesterola hranom nego i drugi čimbenici:

a) zasićene masne kiseline u prehrani više doprinose porastu razine kolesterola u krvi u odnosu na mnogostrukonezasićene masne kiseline. Crveno meso ima veću količinu zasićenih masnih kiselina nego perad i riba. Sirevi, maslac i mlijeko također obiluju zasićenim masnim kiselinama. Orašasti plodovi (orasi i bademi) sadrže mnogostrukonezasićene masne kiseline i dokazano snizuju razinu kolesterola u krvi te smanjuju rizik kardio vaskularnih bolesti. Preporučuje se uvrstiti ih u prehranu u razumnim količinama.

b) margarin sadrži mnogostrukonezasićene masne kiseline koje lako prelaze u trans oblik i kao takve značajno pogoduju razvoju ateroskleroze i oštećenju krvnih žila. Preporučuje se u prehrani zamijeniti margarin maslinovim uljem ili uljem orašastih plodova.

c) neprobavljiva vlakna, posebice vlakna topiva u vodi, snižavaju kolesterol u krvi tako što vežu kolesterol na sebe i olakšavaju njegovo uklanjanje i tijela. Napose je važna konzumacija zobenih posija, pektina voća, heljde, uz sve ostalo voće i povrće. Iz tablice 2 je
vidljivo da hrana životinjskog podrijetla uopće ne sadrži neprobavljiva vlakna!

HRANA – 1 ŠALICA ILI 1 KOMAD VLAKNA (g)
GRAH 12
MALINA 11
LEĆA 10,3
KRUŠKE 7,7
OGULJENI KRUMPIR 7,7
GRAŠAK 6,7
GRANOLA 6,6
BROKOLI 5,2
KOKICE – 4 šalice 5,2
INTEGRALNI KRUH 6,3 – 4,3
INTEGRALNI ŠPAGETI 4,5
ZOBENA KAŠICA 4,1
SVJEŽA NARANČA 3,1
NEOGULJENA JABUKA 2,8
JAJA 0
MESO 0
MLIJEKO 0
SIR 0

Tablica 2

d) bjelančevine životinjskog podrijetla (meso) u prehrani pogoduju porastu kolesterola u krvi, a unosom bjelančevina biljnog podrijetla, posebice bogatih argininom, se ista snižava.
Najopasniji kolesterol je oksidirani kolesterol koji potiče razvoj ateroskleroze, a ujedno je i kancerogen. Oksidirani kolesterol je sav kolesterol koji se unosi hranom jer u dodiru sa zrakom oksidira! Posebice valja izbjegavati namirnice u prahu – pudinge, smjese za kolače,
sojino mlijeko, razne kreme, sladolede i gotove palačinke, sir parmezan.

e) vitamini i antioksidansi smanjuju oksidaciju kolesterola te se preporučuje konzumacija vitamina C (paprika, narančin svježi sok, grejp, limun, jagode, kivi, brokuli, malina, kupina, krumpir, kelj, paradajz, zelje), vitamina E (suncokret, badem, soja, borovnice, špinat, pšenične klice, svi orašasti plodovi), te provitamin beta karoten (naranča, mrkva, tikva, krumpir, dinja, špinat, kelj, repa, zelena salata, marelica, lubenica, brokula).

f) češnjak i luk snizuju kolesterol i kolesterolom bogate čestice (lipoproteini), te trigliceride u krvi. Bijelo grožđe u velikim količinama smanjuje oksidaciju kolesterola u lipoproteinima niske gustoće (LDL), a sojine bjelančevine reduciraju ukupni kolesterol.

g) Kod povišenih triglicerida u krvi od iznimne je važnosti prekinuti konzumaciju alkohola i izbaciti iz prehrane sve oblike koncentriranih ugljikohidrata (šećer, kolači, čokolada i sve vrste slatkiša, med...)

h) pušenje i debljina smanjuju sadržaj kolesterola u lipoproteinima visoke gustoće (HDL) koji inače imaju zaštitnu ulogu i predstavljaju "dobar" kolesterol. Tjelovježba doprinosi dobroj preraspodjeli kolesterola u česticama lipoproteina (smanjenje LDL kolesterola, porast HDL kolesterola). Preporučene tjelesne aktivnosti su hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje i slično. S vježbanjem treba započeti polagano, u skladu s mogućnostima i uz preporuke liječnika.

Još je potrebno izbjegavati svu prženu hranu, bijeli kruh, lisnato tijesto, prženo tijesto, punomasno mlijeko, kajmak, vrhnje, punomasne sireve, kavijar, hobotnicu, kozice, rakove i lignje, te smanjiti konzumaciju mesa) posebice vidljivo masnog mesa), iznutrica, kobasica, salama, pašteta, slanine, kože, peradi, majoneze i kečapa.

PREPORUČAMO PREHRANU UZ NAVEDENE UPUTE I NADAMO SE VAŠEM ZADOVOLJSTVU KOD SLJEDEĆE KONTROLE RAZINE KOLESTEROLA I TRIGLICERIDA U KRVI!

I NE MANJE VAŽNO JE ISTAKNUTI DA PREHRANA PREMA NAVEDENIM PREPORUKAMA OMOGUĆUJE UŽIVANJE U UKUSNOJ I RAZNOVRSNOJ HRANI.

SRETNO!

Autor: Poliklinika Sunce

Vezane teme

Voće [ 22.16 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke