Kolesterol ubojica
Već od 60-tih godina ovog stoljeća, znanstvenici su posumnjali da je jedenje mesa na neki način povezano s razvojem arterioskleroze i bolesti srca. Godine 1961, u časopisu Journal of the American Medical Association pisalo je: 'devedeset do devedeset sedam posto bolesti srca mogu se spriječiti primjenom vegetarijanske prehrane'. Od tada, nekoliko je dobro organiziranih istraživanja na znanstveni način dokazalo da je, uz duhan i alkohol, jedenje mesa najveći uzrok smrtnosti u zapadnoj Europi, SAD-u, Australiji i drugim bogatim zemljama svijeta.
Meso također sadrži masnoće i kolesterol koje štete ljudskom organizmu. Životinjske masnoće su najštetnije za ljudski organizam jer začepljuju vene i usporavaju protok krvi. Istraživanje kod 214 znanstvenika iz 23 zemlje koji se bave istraživanjem arterioskleroze, ukazalo je na skoro jednoglasno mišljenje da postoji veza između prehrane, razine kolestorola, i bolesti srca. Kada čovjek pojede više kolestorola nego mu je potrebno za njegovo tijelo (što je obvezatan slučaj u prehrani gdje je meso glavno jelo), višak kolestorola dobiven na ovaj način postupno postaje problem. On se akumulira u unutrašnjim stijenkama arterija, gdje smanjuje tok krvi prema srcu, te može prouzrokovati visoki tlak, bolesti srca i stanje šlagiranosti.
Inuiti uglavnom žive na mesu i masti, brzo stare s prosječnim životnim vijekom od 27,5 godina. Kirgizi (istočno-rusko nomadsko pleme, koje pretežito živi na mesu) brzo stare i umiru jednako brzo kao Inuiti; rijetko tko od njih doživi preko 40 godina. Nacionalne zdravstvene statistike pokazuju da nacije koje najviše jedu mesa imaju najviše slučajeva oboljenja (maligni tumor, degenerativna oboljenja, itd.). Zašto oni koji jedu meso više oboljevaju i prije umiru?
Sva novija istraživanja, uključujući i ono Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), govore da ljudi čija se prehrana zasniva na mesu jedu trostruko više masti nego što im je potrebno. Ako imaš između 11 i 16 godina, rezultati su još i gori, jer nevegetarijanci u toj dobi jedu tri puta više hrane nego ostali. Prehrana ovakvom hranom nije dobra samo zbog onoga što je unutra, već i zbog onoga što toj hrani nedostaje.
Na vrhu ljestvice su zasićene životinjske masti. To ne znači da su sve masnoće nezdrave - sve ovisi o tome koju vrstu jedete. Uglavnom, postoje dvije osnovne vrste masti - nezasićene, pronađene uglavnom u biljnoj hrani i zasićene, iz hrane životinjskog podrijetla. Nezasićene masti su bolje za organizam od zasićenih i određena količina je neophodna u svakodnevnoj prehrani. Zasićene masti, s druge strane, nisu potrebne i jedno od najvažnijih zdravstvenih otkrića je da su zasićene životinjske masti usko povezane s bolestima srca.
Zašto je to toliko važno? Zato što su bolesti srca trenutno najčešći uzrok smrti muškaraca i žena na Zapadu. Meso, riba i mliječni proizvodi također sadrže i tvar nazvanu kolesterol, koja zajedno s mastima uzrokuje tu 'epidemiju'. Nasuprot tome, nezasićene masti kao maslinovo ulje, suncokretovo ulje i biljno ulje zapravo pomažu očistiti zakrčenje arterija, uzrokovano životinjskim mastima.