14.01.26. Kaznena prijava skloništa As-Eko

| More

Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku
Stjepana Radića 81
22 000 Šibenik

Predmet: Kaznena prijava zbog osnovane sumnje na kazneno djelo „Ubijanje ili mučenje životinja” u skloništu za životinje As-Eko i drugih kaznenih djela koja se utvrde tijekom izvida

Poštovani,

na temelju informacija javno objavljenih u medijima i izjava nadležnih, podnosimo kaznenu prijavu protiv tvrtke As-Eko d.o.o. (Industrijska zona Podi, Dolačka 2, 22 000 Šibenik) i odgovorne osobe, direktora Damira Vrvila, kao i drugih zasad nepoznatih osoba koje su imale dužnost skrbiti o životinjama u skloništu As-Eka, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela „Ubijanje ili mučenje životinja” iz članka 205. Kaznenog zakona i drugih kaznenih djela koja se utvrde tijekom izvida.

Činjenični opis

Početkom siječnja 2026. u više medija objavljeni su fotografije, videozapisi i iskazi svjedoka koji ukazuju na teško zanemarivanje i mučenje pasa smještenih u skloništu za napuštene životinje As-Eko u Šibeniku, koje temeljem ugovora s Gradom Šibenikom obavlja javnu djelatnost zbrinjavanja napuštenih pasa. Osim sa Šibenikom, As-Eko ima sklopljene ugovore o zbrinjavanju napuštenih pasa i sa Splitom, Benkovcem, Vodicama, Kninom, kao i s drugim mnogobrojnim gradovima i općinama iz nekoliko županija. Na službenoj stranici As-Eko navodi kapacitet od 128 mjesta za pse i 20 za mačke, a isti kapacitet naveden je i na stranicama Jedinstvenog informacijskog centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (JIC), središnje platforme za napuštene i izgubljene životinje. S obzirom na utvrđeni kapacitet, sklonište sigurno ne može podnijeti golem priljev pasa iz brojnih jedinica lokalne samouprave, a da time nije ugrožena njihova dobrobit.

5. 1. 2026. lokalni portal navodi da je redakcija zaprimila fotografije i snimke pasa u izrazito lošem fizičkom stanju: „Psi su vidno neuhranjeni, iscrpljeni i s jasno izraženim kostima, do te mjere da, prema riječima čitatelja, izgledaju doslovno kao kost i koža, a na pojedinim fotografijama vidljive su i rane”. U istom tekstu navodi se i da se ne vodi računa o kompatibilnosti pasa u boksovima, pa „nerijetko dolazi i do okršaja u kojima jedan drugoga ozlijede”. Dodaje se i da „činjenica je da je sklonište ‘pretrpano’” te da ovaj slučaj „ponovno otvara pitanja koja sustav već godinama pokušava sakriti, kako se troši javni novac namijenjen zbrinjavanju životinja, tko nadzire ugovore s privatnim tvrtkama i tko odgovara kada životinje doslovno stradavaju zbog nebrige”. (Šibenik.in).

U sklopu teksta objavljene su „uznemirujuće fotografije pasa iz As-Eka, koji se nalaze u izrazito lošem fizičkom stanju.

U drugom članku od 6. 1. 2026. spominje se da je pokrenuta peticija za osnivanje javnog azila te da Grad Šibenik financira zbrinjavanje „javnim novcem” i ima ugovorne obveze s As-ekom. (Slobodna Dalmacija)

Na Riportalu 7. 1. 2026. navodi se: „Iz šibenskog skloništa u skloništa na području Zadra i Knina premješteni su iznimno mršavi i zapušteni psi, kod kojih se jasno vide rebra, a neki imaju i teške ozljede, poput onih koji su ostali bez očiju. Prizori takvih životinja duboko su potresli sve koji su ih vidjeli. Među njima je i kangalka koja trenutačno teži oko 30 kilograma, iako bi za psa te pasmine bilo uobičajeno da ima barem dvostruko veću tjelesnu masu.” (Riportal.net.hr)

U članku od 7. 1. 2026. prenose izjave „osobe upućene u rad As-Eka, šibenskog azila za napuštene životinje”:

„Najveći problem su ljudi kojima je to samo posao, a odrađuju ga bez imalo ljubavi i truda…
- Psi se hrane na način da se hrana stavi u boks u kojem su izmiješani slabiji i jači psi. Pa ako netko nije s njima u kavezu dok se hrane, naravno da jači pas pojede sve - kaže nam naš izvor, tvrdeći da nema informacija o tome je li se količina hrane u azilu smanjila, no da je broj mršavih pasa u zadnje vrijeme puno veći nego ranije. - Srž problema su ljudi koje nije briga - podvukao je još jednom.” Pojašnjava se da Grad Šibenik godišnje financira As-Eko s oko 50 tisuća eura. (Slobodna Dalmacija)

„Prema informacijama dostupnim na "iTransparentnosti", Grad Split je samo u 2025. godini Vrvilu platio ukupno 51.921,25 eura za intervencije, zbrinjavanje i uklanjanje životinja.” (Slobodna Dalmacija)

S obzirom na to da As-Eko samo od Šibenika i Splita godišnje godišnje uprihodi više od 100 000 eura, zabrinjavajuće je da u skloništu boravi ijedan izgladnjeli pas.

U drugom tekstu Slobodne Dalmacije od 7. 1. 2026. javnost se informira da je „nakon skandala i fotografija anoreksičnih i ozlijeđenih pasa”, 5. 1. 2026. njih 30-ak prebačeno u azil u Zadru, koji su kontaktirali i dobili odgovor da „nakon ovog stresa nisu raspoloženi za izjave te da je najvažnije da su psi na sigurnom”. U uvodnom dijelu teksta stoji da su posjetili sklonište: „Većina pasa koji se trenutačno nalaze u As Eku čini se u dobrom stanju, ali i dalje smo uočili njih nekoliko koji su neuhranjeni, preplašeni i ozlijeđeni, a sigurni smo da sretnih pasa na ovom mjestu nema. Prema mišljenju autorice ovih redaka, nakon razgovora s gospodinom Vrvilo, čini se da mu je potpuno svejedno radi li sa psima, krumpirima, teglama ili betonskim blokovima. Naš dojam je da je gospodinu Vrvilu najvažnije da su brojke u plusu i da se ispoštuje zakonski minimum te da nije osoba koja bi se trebala baviti ovim poslom, a čini nam se iz razgovora s njim da negdje duboko u sebi i on dijeli naše mišljenje.” Direktor Vrvilo očekivano je negirao i relativizirao sve navode o zanemarivanju i zlostavljanju pasa navodeći da se na toliki broj pasa nađe pokoji neuhranjen. U tekstu je i izjava šibenske gradske vijećnice Maje Šintić, koja je pokrenula peticiju za izgradnju javnog skloništa jer smatra da je ovo problem u Šibeniku već dugi niz godina, a oko koncesionara As-Eka „često se pojavljuju problemi zbog načina na koji se skrbe o životinjama” te kao privatno sklonište nema volontere, „ne uključuje zajednicu i ne provodi edukacije i prevencije”. (Slobodna Dalmacija)

U tekstu u Slobodnoj Dalmaciji od 8. 1. 2026. pročelnik šibenskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Joško Jurić potvrdio je da je dan ranije obavljen unutarnji nadzor skloništa za životinje As- Eko i izjavio: „Ne možemo reći da smo zadovoljni s onim što smo vidjeli”, da bi kontrola azila trebala biti „puno bolja” te da su od oko 100 zatečenih pasa zatekli četiri ili pet neuhranjenih životinja, ali da ne zna iz kojeg su razloga pojedini psi neuhranjeni. (Slobodna Dalmacija)

8. 1. 2026. portal Index.hr objavio je da je dio životinja već premješten u skloništa u Zadru i Kninu:

„Fotografije neuhranjenih pasa, od kojih neki imaju otvorene rane na tijelu, poslali su nam strani posjetitelji koji se nisu mogli pomiriti s prizorima uvjeta u kojima su životinje živjele u boksovima. Na fotografijama se vide mršavi psi s izrazito istaknutim kostima, poput rebara i kukova, što upućuje na kroničnu pothranjenost. Otvorene rane na šapama i tijelu, zajedno s tragovima svježe krvi na podu boksova, svjedoče o ozljedama koje nisu adekvatno tretirane. Boksovi su prljavi i skučeni, a u njima borave psi bez obzira na vrstu i veličinu.” (Index.hr)

U tekstu od 12. 1. 2026. spominje se da su se Šibenčani u ogromnom broju odazvali akciji prikupljanja suhe i konzervirane hrane, pokrivača, popluna i potrepština za pse u šibenskom azilu As-Eko. Šibenčani su donijeli i ostatke materijala za izolaciju kakvi se koriste za kuće, s obzirom na to da su, kako se čini, psi u azilu As eko smješteni na ‘golim‘ pločicama. No prikupljene potrepštine završile su u azilima u Kninu i Zadru, budući da As-Eko, kao privatna tvrtka, odnosno trgovačko društvo, ne može primati donacije. „Iz zadarskog azila, u koje je prošlog tjedna iz šibenskog skloništa otišlo 30-ak najugroženijih pasa, zahvalili su se Šibenčanima na prikupljenim donacijama.

- Trenutno najpoznatiji psi Hrvatske od kojih je 34 na našoj skrbi zahvaljuju svima koji su se u tako velikom broju odazvali sa donacijama i prijevozom… Ovaj tjedan smo od tamo preuzeli one u najgorem stanju, mršave i izgrižene i sve štence koji su se tad tamo nalazili. Veseli me što vam mogu reći da ti psi već polako postaju bolja verzija sebe, veseli su i repovi rade sto na sat, rebra se sve manje vide a i počeli su jesti normalnije a ne kao da im je svaki obrok zadnji u životu. Trebat će još neko vrijeme dok se ne oporave i dođu sebi, a onda idemo u potragu za zauvijek domovima!” (Slobodna Dalmacija)

Dakle, na javno dostupnim fotografijama vidljivi su mršavi psi u stanju izrazite pothranjenosti, s jasno istaknutim rebrima, kukovima i kralježnicom, što upućuje na dugotrajno i sustavno uskraćivanje primjerene prehrane, a ne na prolazno zdravstveno stanje pojedine životinje. Vidljive su i otvorene rane, ogrebotine i ozljede, zajedno s tragovima svježe krvi na podu boksova, što upućuje na dugotrajno zanemarivanje i neadekvatnu veterinarsku skrb jer rane nisu adekvatno tretirane, kao i na neprimjeren smještaj i nadzor koji pogoduje međusobnim sukobima pasa.

Svjedoci u medijima navode da se psi hrane zajednički u istim boksovima, pri čemu jači psi pojedu raspoloživu hranu, dok slabiji i povučeniji ostaju bez nje. Takav način hranjenja u izravnoj je suprotnosti s osnovnim pravilima skrbi o životinjama i predstavlja predvidiv uzrok kronične pothranjenosti dijela pasa.

Damira Vrvilo, odgovorna osoba skloništa As-Eko, u javnim istupima priznao je postojanje pothranjenih pasa (četiri do pet), ali je pokušao relativizirati stanje navodeći da većina pasa nije pothranjena. Takva priznanja ne isključuju kaznenu odgovornost jer je za ostvarenje bića kaznenog djela dovoljno da je i manjem broju životinja uskraćena odgovarajuća skrb, osobito u skloništu koje uz naknadu obavlja javnu djelatnost te je zakonom i ugovorom obavezno osiguravati primjerenu prehranu, smještaj, zdravstvenu skrb i zaštitu od patnje za svaku pojedinu životinju.

Predstavnici Grada Šibenika javno su izjavili da su ih objavljene snimke „uznemirile”, da nisu zadovoljni zatečenim stanjem te da je dio pasa hitno premješten u druga skloništa, što objektivno potvrđuje da je stanje u As-Eku bilo neprimjereno i zahtijevalo intervenciju.

Kontinuitet lošeg postupanja prema životinjama (2019.–2020. → 2026.)

Opisani događaji iz 2026. godine nisu izolirani incidenti, već se uklapaju u dugotrajan i ponavljajući obrazac zanemarivanja pasa u istom skloništu.

Mreža za zaštitu životinja još je 2020. godine prozivala sklonište zbog činjenice da u tom skloništu umire svaki peti pas. Iznijeli su podatak da su, prema službenom nalazu veterinarske inspekcije, u razdoblju od 16 mjeseci (od 1. siječnja 2019. do 1. svibnja 2020.) u to sklonište primljena 633 psa, udomljeno ih je 333, a umrlo ih je 135, što iznosi čak 21,37 posto. U istom razdoblju smrtnost u drugim skloništima u Republici Hrvatskoj bila je višestruko niža (Čakovec 8,81 %, Osijek 7,15 %, Virovitica 10,51 %). To isključuje mogućnost da se radi o uobičajenoj ili neizbježnoj smrtnosti te objektivno upućuje na nedostatak njege, zdravstvene skrbi i opće skrbi. (Mreža za zaštitu životinja)

Unatoč višegodišnjim prijavama udruga, upozorenjima na preopterećenost skloništa i nesrazmjer između broja ugovora i realnih kapaciteta, način rada skloništa nije promijenjen, a posljedice su ponovno vidljive 2026. godine kroz tešku pothranjenost i ozljede pasa.

S obzirom na višegodišnje podatke o iznimno visokoj smrtnosti pasa, ponovljene prijave i javna upozorenja, odgovorne osobe su morale biti svjesne da način rada skloništa uzrokuje patnju i ugrožavanje života životinja, ali su, prihvaćajući takvu mogućnost, propustile poduzeti nužne i dostupne mjere, čime su postupale najmanje sa svjesnim nehajem.

Kazneno djelo iz članka 205. Kaznenog zakona

Opisane radnje ukazuju na osnovanu sumnju da su odgovorne osobe počinile kazneno djelo iz članka 205. Kaznenog zakona (Ubijanje ili mučenje životinja) jer su teškim i dugotrajnim zanemarivanjem, uskraćivanjem primjerene prehrane, skrbi i veterinarske pomoći te neprimjerenim smještajem, prouzročile patnju, iscrpljenost i ugrožavanje života većeg broja životinja. Postoje jasne indicije da su Damir Vrvilo i druge osobe odgovorne za postupanje prema životinjama u skloništu postupale najmanje protivno stavku 3. članka 205. Kaznenog zakona, kojim se propisuje da tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci. Teška pothranjenost pasa po naravi stvari je stanje koje nastaje i traje kroz dulje vrijeme, uz dodatne indikatore zanemarivanja i ozljeda.

Također, ozljede ukazuju na mogućnost da je riječ o posljedicama sustavnih propusta u smještaju, nadzoru, liječenju i zaštiti životinja, čime je došlo do kršenja stavka 1. članka 205. Kaznenog zakona, koji propisuje da će se osobu koja nanosi životinjama nepotrebne boli ili ju izlaže nepotrebnim patnjama kazniti kaznom zatvora do dvije godine. Ističemo da je potrebno ispitati i eventualno postojanje koristoljublja iz stavka 2 istoga članka, kroz financijske i ugovorne izvide. Naposljetku, stavak 4. članka 205. propisuje da će se životinje iz ovoga članka oduzeti.

Postupanje je ujedno suprotno odredbama Zakona o zaštiti životinja i podzakonskih propisa, a činjenica da se radi o profesionalnom obavljanju javne djelatnosti uz naknadu dodatno pojačava stupanj odgovornosti. Članak 64. stavak 2. Zakona o zaštiti životinja propisuje da, između ostaloga, sva skloništa moraju osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja, označavanje/registracije, sterilizacije, oglašavanje radi udomljenja, vođenje evidencija i provođenje mjera koje odredi veterinarska inspekcija. (Narodne novine)

I Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje člankom 8. propisuje da skrb o životinjama u skloništu obuhvaća:

Uz skrb o životinjama, sklonište treba osigurati i: edukaciju javnosti o odgovornom posjedovanju životinja, oglašavanje životinja te promociju skloništa i udomljavanja životinja. Nadalje, životinjama u skloništu mora se osigurati, s obzirom na potrebe životinjske vrste, starost, stupanj razvoja i prilagodbu, odgovarajuća površina, osvjetljenje (dnevno-noćni ritam), temperatura, vlažnost, prozračivanje i koncentracija plinova. Za nezdružljive životinje u skloništu potrebno je osigurati odvojene nastambe.

Članak 21. stavak 4. Pravilnika navodi da životinjama u prostoru u kojem borave moraju biti na raspolaganju odgovarajući predmeti kojima se zanimaju, što nije vidljivo ni na jednoj od fotografija pasa u skloništu As-Eko. (Narodne novine)

Prijedlog dokaznih radnji i izvida

Predlaže se utvrđivanje identiteta odgovornih osoba i odgovornosti pravne osobe te pribavljanje i izvođenje sljedećih dokaza:

S obzirom na sve navedeno, predlaže se da nadležno državno odvjetništvo provede potrebne izvide te, po utvrđenju osnovane sumnje, pokrene kazneni postupak radi utvrđivanja kaznene odgovornosti odgovornih osoba zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 205. Kaznenog zakona, kao i da poduzme sve zakonom propisane mjere radi zaštite životinja i sprječavanja daljnjeg protupravnog postupanja.

Molimo da nas, sukladno zakonskim obavezama, obavijestite o poduzetim radnjama i njihovu ishodu.

S poštovanjem,

Snježana Klopotan Kačavenda
koordinatorica projekata

Popis ključnih izvora:

Vezane teme

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke