16.10.20. Molba za nepodržavanje prijedloga o zabrani korištenja termina za biljne proizvode
- poslano hrvatskim zastupnicima Europskog parlamenta
Poštovana/i,
ovim putem obraćamo Vam se s apelom za pobliže razmatranje i, nastavno na njega, nepodržavanje prijedloga o zabrani korištenja termina burger, kobasica, odrezak i sl. za biljne proizvode i alternative, o čemu će se u Europskom parlamentu glasati 20. listopada 2020. godine.
Spomenuti prijedlog odnosi se na zabranu korištenja među potrošačima općeprihvaćenih termina burger, kobasica i odrezak za proizvode biljnog porijekla istog oblika (amandman 165) i daljnju restrikciju imenovanja alternativa za mliječne proizvode kojom se zabranjuju nazivi poput jogurt od soje, alternativa siru i zamjena za maslac (amandman 171).
Kao glavni argument za zabranu ovih naziva navodi se potencijalna zbunjenost potrošača koji bi zabunom mogli kupiti biljnu alternativu mesnom ili mliječnom proizvodu.
Kao udruga s gotovo 20 godina iskustva i rada na području biljne prehrane, zaista smo izbliza upoznati s prehrambenim navikama vegana, vegetarijanaca i potrošača koji biljne proizvode koriste iz zdravstvenih i ekoloških razloga, ali i onih koji biljne alternative žele kušati iz znatiželje za novim okusima. Stoga odgovorno tvrdimo da korištenje spornih naziva ne zbunjuje potrošače, već se za te proizvode odlučuju jer žele sličan okusni doživljaj kao kod konzumacije proizvoda životinjskog porijekla koje žele izbjeći.
Upravo ovi nazivi potrošačima pružaju uvid i važne informacije kojem je proizvodu životinjskog porijekla biljna alternativa najsličnija, na što podsjeća okusom i na koji ju način najbolje upotrijebiti u pripremi jela.
Upravo će uvođenje novih naziva poput vege diskova (veggie discs) za biljne burgere ili vege cjevčica (veggie tubes) za biljne kobasice zbuniti potrošače više nego postojeći jer se prehrambenim proizvodima pripisuju neprehrambeni nazivi. Primjerice, ako netko priprema roštilj i poželi jesti pljeskavicu, u trgovini će tražiti pljeskavice, a ne diskove. Ako priprema palačinke, u trgovini će tražiti mlijeko, a ne napitak. Hoće li to biti biljna ili životinjska pljeskavica ili mlijeko, izbor je samog potrošača kojeg ne treba dodatno zbunjivati izmišljanjem novih naziva. Takvi će nazivi potrošače odbiti od kupovine zbog nemogućnosti povezivanja da se radi o ukusnom, prehrambenom proizvodu. Smatramo da je sasvim dovoljno biljnim proizvodima dodati epitet biljni i zahvaljujući takvom opisu neće dolaziti do nikakve zabune.
Također, potrebno je naglasiti da sporni nazivi kao što su burger ili kobasica definiraju isključivo izgled proizvoda, bilo da je riječ o životinjskom ili biljnom proizvodu, i time se ni na koji način potrošače ne navodi na krivi trag.
Povrh svega, ovakav prijedlog proturječan je smjernicama Europske komisije koja u strategiji Od polja do stola izravno priznaje potrebu za promjenom prehrambenih navika i povećanjem konzumacije biljne prehrane kako bi se smanjio rizik od bolesti opasnih po život i ekološki otisak prehrambenog sustava kojim uništavamo planet i prouzrokujemo sve veće i opasnije klimatske promjene, onečišćenje okoliša i smanjenje biološke raznolikosti.
U prilogu možete pronaći primjere proizvoda na kojima vidljivo i jasno piše da se radi o biljnim alternativama, a za više informacija, u digitalnom obliku objavili smo i našu brošuru „Hrana i ekologija” koja pruža odgovore na mnoga pitanja vezana za biljnu prehranu.
S obzirom na sve navedeno, molimo Vas da u trenutku glasanja ne prihvatite ovaj prijedlog i da svojim glasom protiv Europu usmjerite k odabiru održivijeg načina življenja i prehrane.
Za sva eventualna pitanja ili dodatne informacije stojimo Vam na raspolaganju u svakom trenutku i zahvaljujemo Vam na Vašem vremenu i razmatranju ovog apela.
S poštovanjem,
Luka Oman
predsjednik Udruge
U Zagrebu, 16. listopada 2020.
