Veganska prehrana u djetinjstvu

| More

U prosjeku težina novorođenčadi vegetarijanki i veganki ne razlikuje se od težine druge novorođenčadi. Uravnoteženim unosom energije, osiguravajući dovoljan unos hranjivih tvari, željeza, vitamina B12 i vitamina D, ona se normalno razvijaju.

Majčino mlijeko

Djeca vegetarijanki i veganki češće su dojena nego djeca majki koje se hrane mesom. Prednosti dojenja u usporedbi s hranjenjem industrijski proizvedenim mlijekom su očite:

Hranjive tvari

Vegankama dojiljama preporučuje se dodatno uzimanje vitamina B12 (cijanokobalamina), koji tada obogaćuje i njihovo mlijeko. Pored dodataka prehrani s vitaminom B12, prikladne su i obogaćene namirnice poput kvasca, sojinog mlijeka i žitarica za doručak. Ako majka unosi nedovoljno vitamina B12, djetetu se mora osigurati dnevna doza od 0,4 µg do šestog mjeseca života, a nakon toga 0,8 µg do kraja prve godine.

Količina vitamina D u majčinom mlijeku obično je malena. Ona varira ovisno o unosu hrane i tjedne izloženosti kože sunčevoj svjetlosti. Iako je koža u stanju proizvesti dovoljno vitamina D, kao mjeru opreza preporučuje se redovito davanje dnevne doze od 10 µg vitamina D. Redovitim davanjem vitamina D dojenče se štiti od rahitisa te se ono preporuča bez obzira na način prehrane.

Majčino mlijeko, neovisno o načinu prehrane, uvijek sadrži nisku koncentraciju željeza, ali u usporedbi s drugim namirnicama ona je još uvijek visoka. Iako je dojenjem djece njihova potreba za željezom u prvih 9 do 12 mjeseci pokrivena, preporučuje se od četvrog do šestog mjeseca davanje doze željeza bez obzira na način prehrane.

Adaptirano mlijeko za dojenčad

Za majke veganke koje dijete ne mogu dojiti, tržište nudi obogaćene, nadomjesne proizvode na osnovi soje, tzv. adaptirana biljna mlijeka. Sadržaj hranjivih tvari u običnom mlijeku od badema, žitarica, riže ili soje različit je od majčinog mlijeka. Neadaptirano kravlje ili kozje mlijeko iz istog razloga nije prikladno za prehranu dojenčadi.

Prva kruta hrana

U prvoj godini života beba se počinje zanimati za krutu hranu. Prve namirnice veganski hranjenog djeteta iste su kao i neveganski hranjenog djeteta: žitarice, voće i povrće. Korak po korak, obrok od majčinog mlijeka ili adaptiranog biljnog mlijeka nadomješta se kašom. S dojenjem se istodobno nastavlja koliko je moguće i nakon prve godine života djeteta. Prije navršene prve godine za kašu su prikladne žitarice bez glutena poput riže, prosa, amarantha, quinoe, kukuruza i heljde. Odsutnost glutena smanjuje opasnost od mogućih alergija. Poslije osmog mjeseca zob, ječam i pir (dinkel) obogaćuju izbor, a nakon dvanaestog mjeseca djeca se mogu hraniti svim vrstama žitarica. Žitarice, voće i povrće u prvo vrijeme se usitnjavaju, a postepeno se daju u krupnijem obliku. Povrće koje sadrži nitrate, poput špinata, mrkve i cikle smije se koristiti samo u malim količinama jer može kod dojenčadi uzrokovati methemoglobinemiju. Hemoglobin prenosi kisik, a nitrati pretvaraju hemoglobin u methemoglobin koji tada gubi svoju funkciju te slijedi unutarnje gušenje. Stoga, treba usmjeriti pažnju i na količinu nitrata u pitkoj vodi. Povrće iz biološkog uzgoja obično sadrži manje nitrata i osobito se preporučuje za prehranu djece. Od sedmog do osmog mjeseca kao izvor proteina služe fino usitnjene mahunarke. Osobito prikladni su crvena leća i slanutak; tofu, sojin jogurt i namaz od badema. Nakon prve godine jelovnik se može obogatiti namazima drugih orašastih plodova poput lješnjaka, indijskih oraščića, kikirikija itd. Nadalje, možemo upotrijebiti mljevene sjemenke sezama (tahini) ili suncokreta.

Važni sastojci hrane u prehrani dojenčadi

Energija. Što je veći udio dodatne hrane, toliko postaje važnije usmjeriti pozornost na visoku gustoću hranjivih tvari. Tofu, namaz od graha i avokado sadrže mnogo energije i posjeduju visoku koncentraciju hranjivih tvari. Češći mali (među)obroci osiguravaju nužan unos energije. Jelovnik treba obogatiti biljnim uljima.

Proteini. Potreba za proteinima lako se pokriva različitom hranom koja sadrži majčino mlijeko ili adaptirano biljno mlijeko za dojenčad.

Željezo. Mahunarke i zeleno lisnato povrće bogati su željezom. Više željeza se apsorbira ako se istodobno jede voće ili povrće bogato vitaminom C. Pri konzumiranju kravljeg mlijeka postoji opasnost od sideropenične anemije uslijed krvarenja želuca, odnosno smanjenja biološki raspoloživog željeza.

Kalcij. Potrebu za kalcijem zadovoljava jednako majčino kao i adaptirano mlijeko za dojenčad. Dodatna prehrana koja sadrži kalcij je obogaćen voćni sok, zeleno lisnato povrće i kalcijevim sulfatom koaguliran tofu.

Vitamin D. Preporučuje se dodatak vitamina D. U stručnoj medicinskoj literaturi u cijelom svijetu opisana su samo dva slučaja rahitisa kod veganske dojenčadi.

Vitamin B12. Namirnice obogaćene vitaminom B12 obično nisu prikladne za djecu mlađu od godine dana. Ako majka ne unosi dovoljno vitamina B12, davanje tog vitamina djetetu preporučuje se nakon dojenja, otprilike 0,8 µg dnevno.

Znanstvena istraživanja prehrane pokazala su da je veganska prehrana djece potpuno prihvatljiva i vrlo zdrava. Treba pripaziti na opskrbu vitaminom B12, željezom i kalcijem, no već dugo postoje generacije veganske djece koja su odličnog zdravlja.

Neki savjeti za odabir namirnica

Energija

Bjelančevine

Vitamin B12

Vitamin D

Željezo

Kalcij

Vitamini i mineralne tvari

Brigitte Wolf
Arbeitskreis vegane ernährungswissenschafterInnen
(Radna zajednica znanstvenika veganske ishrane)

Vezane teme

Juliet Gellatley - izvor: www.viva.org.uk

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke