27.05.25. Izdavanje dozvola za uklanjanje gnijezda i rezidbu stabala
Poštovani ministre Vlajčić,
obraćamo Vam se zbog zabrinutosti izazvane sve učestalijim izdavanjem iznimnih dozvola za uklanjanje ptičjih gnijezda, kao i za rezidbu stabala u razdoblju kada su prema zakonima Republike Hrvatske ptice i njihova staništa zakonom zaštićeni – od 1. ožujka do 31. srpnja.
Ove radnje predstavljaju direktno kršenje Zakona o lovstvu (čl. 55.), koji izričito zabranjuje uznemiravanje, lov, uništavanje i prisvajanje jaja i mladunčadi divljači tijekom razmnožavanja. Također, suprotne su odredbama Zakona o zaštiti prirode (čl. 4. i čl. 6., NN 80/13, 15/18, 14/19), koji propisuje očuvanje bioraznolikosti, uključujući sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, kao i njihovih jaja, gnijezda i staništa, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora.
U praksi, sporne dozvole koje Ministarstvo izdaje lokalnim vlastima temelje se na iznimnim slučajevima predviđenima člankom 63. Zakona o lovstvu. No, iznimke su postale pravilo – administrativna rutina, bez transparentnog obrazloženja ili pokušaja da se radovi izvedu izvan zaštićenog razdoblja, unatoč tome što je zimski period u cijelosti bio dostupan za takve aktivnosti. Ministarstvo, koje bi trebalo štititi prirodu i životinje, izdavanjem ovakvih dozvola zapravo opovrgava vlastite zakone i pretvara iznimke u pravilo. Gradovi koji takve iznimke zatraže, i Ministarstvo koje ih olako odobrava, pokazuju duboku neetičnost, jer se radovi koji su se bez ikakve štete mogli izvesti tijekom zime sada provode usred sezone gniježđenja. Posljedica su mrtvi ptići, očajni roditelji, uništena staništa – i zakon koji više ne štiti, već omogućava destrukciju.
Važno je istaknuti da ptice ne ugrožavaju nikoga, stoga ne postoji opravdanje za izdavanje iznimnih dozvola za uklanjanje njihovih gnijezda. Naprotiv, one obogaćuju urbani ekosustav, pridonose kontroli kukaca, šire sjemenje i podsjećaju nas da su gradovi prostor suživota, a ne isključivanja.
Rezidba drveća, osim što ugrožava ptičju populaciju, ujedno narušava zdravlje i funkcionalnost urbanog zelenila, osobito kada se radi o intenzivnom orezivanju stabala u proljeće i ljeto, poznatom kao 'tree topping'. Ta praksa šteti drveću, slabi njegovu otpornost i skraćuje životni vijek.
Zanemarivanje zelenila u urbanim sredinama ima i dalekosežne klimatske posljedice. Primjerice, samo jedno drvo bukve od 30ak metara visine, s oko 200 000 listova i zelene površine od nekih 1250 m², može dnevno usisati 9000 litara CO₂ i istovremeno proizvesti 9000 litara O₂ - količinu dovoljnu za dnevnu potrebu 12 ljudi. Osim toga, krošnja jednog drveta može smanjiti temperaturu zraka u njegovoj neposrednoj okolini i do 5 °C. Uklanjanjem ili oštećivanjem takvih stabala, gradovi dodatno pogoršavaju učinak tzv. toplinskih otoka, gdje temperature mogu biti i do 12 °C više nego u okolnim zelenim područjima. Travnjaci i vegetacija na tlu također doprinose regulaciji temperature i zadržavanju vode u tlu, čime se smanjuje rizik od lokalnih poplava i suša.
S obzirom na to da je zimski period u potpunosti raspoloživ za izvođenje radova na drveću – bez štete za životinjski svijet – nije jasno zašto se takvi radovi rutinski zakazuju u vrijeme kada su zakonski i etički najosjetljiviji. Time se ne krše samo zakonske odredbe, već i potkopava povjerenje javnosti u svrhu i učinkovitost zakona. Jednako zabrinjavajuće je što se u mnogim slučajevima ne pokušava ni spasiti ptiće – iako Zakon o zaštiti životinja propisuje obvezu pomoći ozlijeđenim i napuštenim divljim životinjama.
Zbog svega navedenog, molimo Vas da Ministarstvo hitno obustavi izdavanje novih dozvola za uklanjanje gnijezda i izvođenje radova na stablima tijekom zakonom zaštićenog razdoblja od 1. ožujka do 31. srpnja.
Uz to, smatramo nužnim pokretanje izmjena Zakona o lovstvu i Pravilnika o lovostaju, u cilju sprječavanja proizvoljne i netransparentne interpretacije iznimaka koje trenutno omogućuju široku administrativnu zlouporabu. Također predlažemo da Ministarstvo izradi jasne smjernice za jedinice lokalne samouprave i građane o rokovima za izvođenje radova na zelenilu, uz obvezu da se svi radovi planiraju izvan perioda gniježđenja.
Naposljetku, vjerujemo da je krajnje vrijeme za razvoj nacionalne strategije za suživot s urbanim pticama, utemeljene na znanstvenim, etičkim i ekološkim principima, a ne privremenim i administrativno pogodnim rješenjima koja rezultiraju stradanjem životinja i gubitkom prirodnih resursa.
Ministarstvo poljoprivrede ima ključnu odgovornost – ne samo da donosi zakone, nego da ih i primjenjuje u duhu njihove svrhe. Molimo Vas da reagirate i poduzmete konkretne korake kako bi se zaštitile zakonom zaštićene vrste, očuvala bioraznolikost i spriječile daljnje štete po okoliš, zdravlje ljudi i životinjsku dobrobit.
S poštovanjem,
Prijatelji životinja
