30.01.25. Molba za uklanjanje PDV-a za osnovne biljne namirnice
Poštovani ministre Šušnjar,
potaknuti aktualnim bojkotom trgovina zbog visokih cijena, obraćamo Vam se s prijedlogom kako zaštititi najranjiviju skupinu građana i istodobno djelovati u cilju rješavanja problema klimatske krize.
Naime, Hrvatska se već neko vrijeme suočava s ekstremnim rastom cijena namirnica te je većini građana ugrožen pristup biljnim namirnicama, odnosno povrću, voću, žitaricama, mahunarkama, gljivama, sjemenkama i orašastim plodovima, koji su osnova zdrave i održive prehrane. Navedene skupine namirnica čine kamen temeljac uravnoteženog plana prehrane bilo koje vrste (mješovite, mediteranske, veganske i sve druge) i igraju ključnu ulogu u promicanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti.
Biljne namirnice, posebice one osnovne, poput mrkve, krumpira, banana, kupusa, jabuka, graha, slanutka i leće ključne su za očuvanje zdravlja populacije i okoliša u kojemu živimo. Njihova dostupnost i pristupačnost izravno utječu na kvalitetu prehrane i životni standard.
Zdrava i prirodna biljna hrana ne bi trebala biti privilegija, već osnovno pravo svih ljudi. Molimo Vas da razmislite o pomoći građanima ukidanjem PDV-a za povrće, voće, žitarice, mahunarke i sjemenke, a naročito za namirnice iz domaće proizvodnje.
Želimo naglasiti i da povećana konzumacija biljnih namirnica može značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova te ublažiti ostale negativne utjecaje prehrambenog sustava na klimatske promjene. Odluka o uklanjanju PDV-a bila bi i u skladu sa „Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu”, koju je donio Hrvatski sabor. Riječ je o prijeko potrebnom planu za ublažavanje klimatskih promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja. U njemu se navodi u dvije važne točke da bi se „značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla” te da „uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode”.
Naime, uzgoj životinja zahtijeva goleme količine zemlje za ispašu i uzgoj stočne hrane. To dovodi do krčenja šuma i gubitka staništa: 80 % šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima radi dobivanja jeftinih pašnjaka za uzgoj životinja ili njihove hrane. Prema izvješću organizacije World Wildlife Fund (WWF) iz 2022. godine, populacije sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca opale su u prosjeku za 69 % od 1970. godine. Ovaj pad uglavnom je uzrokovan gubitkom staništa, pretjeranim iskorištavanjem resursa i klimatskim promjenama, a sve navedeno povezano je s uzgojem životinja radi ljudske prehrane.
Također, proizvodnja mesa zahtijeva mnogo više zemljišta u usporedbi s proizvodnjom biljnih namirnica. Uzgoj hrane za životinje zauzima velike površine, odnosno prirodna staništa raznih biljnih i životinjskih vrsta. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications sugerira da bi globalni prijelaz na biljnu prehranu mogao spasiti do osam milijuna četvornih kilometara obradive površine do 2050. godine, što je više nego površina cijele Australije! Također, uzgoj životinja zbog mesa, mlijeka i jaja proizvodi velike količine otpada uključujući metan, nitrat i fosfat, koji zagađuju tlo i vodene ekosustave. Stočarstvo utječe više na klimatske promjene nego sav svjetski promet. Sve navedeno velika je ugroza za brojne vodene i kopnene vrste. Smanjenjem potrošnje životinjskih proizvoda smanjuje se i rasipno korištenje vode, što pomaže očuvanju vodnih ekosustava i vrsta koje ovise o njima.
Određene bolesti i rak izravno su povezane s hranom koju konzumiramo, a prehrana temeljena na voću, povrću, žitaricama, mahunarkama i sjemenkama može eliminirati mogućnost za mnoge bolesti i smanjiti vjerojatnost dobivanja dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, moždanog udara, pretilosti i nekih vrsta karcinoma uključujući karcinom prostate i debelog crijeva.
Svojom odlukom potaknuli biste građane da konzumiraju više voća i povrća, što preporučuju svi nutricionisti. Naime, prema istraživanju Eurostata, Hrvatska je uz Maltu država s najvećim brojem pretilih stanovnika u Europi. Također, samo deset posto građana Hrvatske ispuni minimalne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o unosu najmanje pet porcija, odnosno 400 grama voća i povrća dnevno. Dugoročno, mjera o uklanjaju PDV-a s namirnica koje spominjemo mogla bi potaknuti razvoj domaće poljoprivrede i osigurati veću samodostatnost u prehrambenom sektoru.
Pristupačnost biljnih namirnica ključna je za poticanje promjena koje pridonose zaštiti zdravlja građana, zaštiti okoliša i očuvanju planeta za buduće generacije.
Molimo Vas za termin sastanka kako bismo mogli detaljnije obrazložiti naš prijedlog.
Srdačno,
Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja