09.04.26. Proglašenje industrijskih megaprojekata intenzivnog uzgoja i prerade peradi neprihvatljivima u RH
Poštovani premijeru Plenkoviću,
obraćamo Vam se povodom planiranih projekata intenzivnog industrijskog uzgoja, klanja i prerade peradi na području Republike Hrvatske, odnosno, koliko nam je zasad poznato, na području Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Zagrebačke županije. Radi se o sustavu međusobno povezanih zahvata iznimno velikih kapaciteta koji zajedno čine jedinstvenu industrijsku cjelinu s potencijalno razornim kumulativnim učincima na okoliš, javno zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu i gospodarstvo.
S obzirom na razmjere i prirodu planiranih zahvata, tražimo da Vlada Republike Hrvatske donese političku i stratešku odluku kojom će takve megalomanske projekte proglasiti neprihvatljivima na teritoriju Republike Hrvatske, neovisno o pojedinačnim investitorima ili lokacijama.
U protivnom, Republika Hrvatska izlaže se ozbiljnim i dugoročnim posljedicama koje uključuju:
1. Sustavno onečišćenje voda i tla
Planirani kapaciteti podrazumijevaju proizvodnju stotina tisuća tona peradarskog gnoja i klaoničkog otpada godišnje. S obzirom na planiranu masovnost proizvodnje, realno je očekivati prekoračenje kapaciteta tla za apsorpciju dušika i fosfora, što dovodi do ispiranja u površinske i podzemne vode, eutrofikacije i fekalnog onečišćenja.
Takav scenarij izravno je u suprotnosti s obavezama Republike Hrvatske prema Direktivi o nitratima i Okvirnoj direktivi o vodama. Praktički je nemoguće da, u slučaju najavljene izgradnje megafarmi i megaklaonica, uz sve druge poljoprivredne zagađivače, Hrvatska može osigurati ograničenja propisana direktivama. Time se otvara rizik pokretanja postupaka zbog povrede prava Europske unije i financijskih sankcija. Naime, u tom slučaju Europska komisija može poduzimati pravne mjere protiv države članice ako ne provede obavezujuće direktive na odgovarajući način.
2. Ugrožavanje izvora pitke vode i javnog zdravlja
Planirane lokacije nalaze se u blizini ključnih vodnih resursa (Sava, Kupa, Lonja i podzemne vode). Intenzivna proizvodnja ove vrste povezana je s povećanim rizikom kontaminacije pitke vode nitratima, patogenima i drugim onečišćujućim tvarima, što predstavlja izravan javnozdravstveni rizik. U slučaju realizacije planiranih projekata na području Hrvatske, sanacija onečišćenih vodonosnika i obnova ekosustava rijeke Save ili njezinih pritoka, ako bi uopće bila moguća, koštala bi desetke milijuna eura. Pritom bi troškove snosila lokalna zajednica, tj. država, a ne investitor.
3. Značajno pogoršanje kvalitete zraka
Emisije amonijaka iz intenzivnog uzgoja peradi doprinose stvaranju finih lebdećih čestica PM2,5, koje su povezane s bolestima dišnog i krvožilnog sustava te preranim smrtnim ishodima. Time se dodatno otežava ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske prema europskom zakonodavstvu o kvaliteti zraka. Države članice EU-a obavezne su ograničiti emisije amonijaka u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284. Ta Direktiva naglašava važnost redovitog izvještavanja država članica o emisijama onečišćujućih tvari u zrak radi procjene napretka u smanjenju onečišćenja zraka u EU-u i utvrđivanja ispunjavaju li države članice svoje obaveze.
Prema istraživanju stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, objavljenom 2022. godine, procijenjene su emisije metana, dušikova oksida i ugljikova dioksida iz peradarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2020. godine na temelju podataka prikupljenih iz relevantnih, službenih izvora. Rezultati istraživanja pokazali su da se ukupna emisija stakleničkih plinova u istraživanom razdoblju povećala za brojlere jer se njihov broj utrostručio, što je doprinijelo povećanju ukupnih emisija iz peradarstva u Hrvatskoj. Ovo istraživanje naglašava potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova kroz održive poljoprivredne prakse, a sve u svrhu obaveze RH kao članice EU-a u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine. Iz navedenoga jasno proizlazi da je povećanje broja brojlera u intenzivnom uzgoju izravno povezano s povećanjem emisija stakleničkih plinova, što dodatno ukazuje na ekološku neprihvatljivost megapogona za proizvodnju peradi u Hrvatskoj.
4. Obaveza procjene kumulativnih utjecaja
Prema Zakonu o zaštiti okoliša, procjena utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća i „moguće izravne i neizravne utjecaje zahvata na čimbenike okoliša te njihove međuodnose”. Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš propisano je da rješenje o potrebi provođenja procjene utjecaja zahvata na okoliš mora sadržavati i okvir za sadržaj studije i upute za izradu elaborata uključujući analizu kumulativnih učinaka. Stoga posebno zabrinjava praksa prijavljivanja funkcionalno povezanih zahvata kao niza odvojenih projekata, čime se izbjegava obavezna cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš svih međusobno povezanih peradarskih objekata.. Takav pristup suprotan je temeljnim načelima prava Europske unije u području procjene utjecaja na okoliš i zaštite prirode.
5. Usklađivanje prostornih planova i urbanističkih projekata sa zaštitom okoliša
Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju, svi prostorni planovi i urbanistički projekti, pa tako i ovi za megafarme i megaklaonice peradi, moraju biti u potpunosti usklađeni sa Strategijom prostornog razvoja RH, koja
sadrži i mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka RH. Nastavno na članak 152. ovoga Zakona, Vlada, kao tijelo nadležno za odluke o prihvatljivosti urbanističkih projekata, treba iskoristiti svoju ovlast i odbiti sve projekte megafarmi peradi koji nisu u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite okoliša.
6. Iskustva drugih država članica EU-a
Brojni primjeri iz drugih država članica pokazuju da intenzivna koncentracija peradarske proizvodnje dovodi do ozbiljnih problema s onečišćenjem voda, zraka i tla, zbog čega sudovi poništavaju dozvole, a vlade uvode stroža ograničenja ili blokiraju takve projekte. Republika Hrvatska ne smije svjesno ponavljati modele koji su drugdje već pokazali negativne posljedice.
7. Devastacija domaće poljoprivrede i ruralnih zajednica
Industrijski sustavi ove vrste stvaraju nelojalnu konkurenciju malim i srednjim poljoprivrednicima, povećavaju troškove proizvodnje, ugrožavaju mogućnost ekološke proizvodnje zbog rizika kontaminacije te dugoročno dovode do gašenja obiteljskih gospodarstava i depopulacije ruralnih područja.
S obzirom na sve navedeno, smatramo da dopuštanje ovakvih projekata predstavlja izravnu prijetnju okolišnoj, gospodarskoj i društvenoj održivosti naše države. Radi se o dugoročno nepovratnim posljedicama: degradaciji vodnih resursa, narušavanju kvalitete života građana, uništavanju lokalne poljoprivrede i stvaranju financijskih obaveza prema Europskoj uniji zbog kršenja propisa. Republika Hrvatska ne može si priuštiti model razvoja koji generira kratkoročne investicije uz dugoročnu ekološku i gospodarsku štetu.
Stoga predlažemo:
- da Vlada Republike Hrvatske zauzme jasan stav protiv razvoja ovakvih sustava masovne industrijske proizvodnje
- da se planirani projekti proglase neprihvatljivima na nacionalnoj razini
- da se osigura obavezna kumulativna procjena za sve povezane zahvate
- da se prioritet da održivim modelima poljoprivrede koji ne ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi.
Uz ovaj dopis dostavljamo i detaljnu stručnu argumentaciju s pravnim, znanstvenim i regulatornim referencama koja dokumentira razmjere i prirodu negativnih učinaka ovakvih projekata, uključujući primjere iz drugih država članica Europske unije, te analizu rizika od povrede europskog zakonodavstva i mogućih financijskih posljedica za Republiku Hrvatsku.
Očekujemo da Vlada Republike Hrvatske postupi odgovorno i pravovremeno te spriječi razvoj projekata koji bi imali dugoročno štetne i teško popravljive posljedice za okoliš i hrvatske građane.
S poštovanjem,
