13.12.21. Mikročipiranje pasa do 60. dana, zabraniti žigosanje konja!
Prijatelji životinja ostavili komentare na javnoj raspravi o prijedlogu Zakona o zdravlju životinja
- Mikročipiranje pasa i mačaka te preventivna cijepljenja štite životinje i zdravstveno i od napuštanja
Udruga Prijatelji životinja ostavila je komentare na javnoj raspravi o prijedlogu Zakona o zdravlju životinja, kojim se osigurava i uređuje provedba niza uredbi Europske unije. „Naši prijedlozi odnose se na označavanje mikročipom pasa, mačaka i konja te obavezu zaštitnog cijepljenja životinja u uzgoju kako bi se zaštitilo zdravlje životinja i smanjilo napuštanje životinja”, pojašnjavaju iz Udruge.
Pohvaljuju što se u obavezu označavanja pasa dodalo da se to treba učiniti „prije premještanja u svrhu promjene vlasništva” kako bi se od rođenja psa mogli pratiti njegovi skrbnici. Predlažu da se najkasnije vrijeme označavanja pasa skrati sa sadašnjih 90 na 60 dana, za što ne postoje prepreke. „Sada skrbnici pasa najčešće prvi put dolaze veterinaru kada štene napuni tri mjeseca, kada zakon nalaže da ga moraju i cijepiti protiv bjesnoće, iako to nema veze jedno s drugim. No jedan dio građana potpuno izbjegava cijepljenje i mikročipiranje pasa, i upravo je njihova neodgovornost i kršenje zakona uzrok porasta broja napuštenih životinja koje u velikoj mjeri zbrinjavaju udruge za zaštitu životinja ili je njihovo zbrinjavanje financijski teret jedinica lokalne samouprave”, ističu Prijatelji životinja.
Dodaju da prijedlog da se štenci označe mikročipom s najkasnije osam tjedana starosti podržava i Odjel veterinara male prakse Hrvatske (OVMPH), koji javlja da se i u susjednoj Sloveniji razmatra prijedlog označavanja pasa s navršenih osam tjedana. OVMP smatra da bi u legislativu trebalo dodati obavezu povezivanja mikročipa majke s mikročipom štenaca, da se zna odakle potječu. Time bi se spriječila ilegalna trgovina kućnim ljubimcima na razini EU-a, za što se također veterinari zauzimaju.
Prijatelji životinja protive se prodaji životinja, no predlažu da sve mačke u uzgoju kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji moraju biti označene mikročipom prije promjene vlasništva. Obrazložili su da praksa pokazuje da zbog neoznačenosti mačaka velik broj ljudi napušta ili ubija potomstvo svojih mačaka, a ne može im se ući u trag jer mačke nisu označene. Mnogo je slučajeva i da se mačka izgubi ili odluta te bi podaci na mikročipu omogućili brzo nalaženje skrbnika i smanjili troškove udruga za zaštitu životinja i lokalnih zajednica koji ih zbrinjavaju. „Iako smatramo da sve mačke trebaju biti označene, svjesni smo da se slobodnoživuće mačke ne mogu označiti. Zato, prije označavanja skrbničkih mačaka, predlažemo kao prvi korak u tom smjeru da se obavezno odredi označavanje mačaka prije prodaje kako bi postojala sljedivost za svaku životinju iz uzgoja”, pojašnjavaju iz Udruge.
Kako bi se riješio veliki problem u praksi, da za mikročipirane životinje ne postoje podaci o skrbniku, predlažu i da veterinari nakon označavanja mikročipom psa, mačke ili tvora izdaju skrbniku pisani ispis iz Upisnika kućnih ljubimaca kao potvrdu da je životinja označena i da su upisani svi potrebni podaci.
Prijatelji životinja ponovili su i traženje da se konji označavaju isključivo mikročipom. Naime, takvo označavanje već je zakonski propisano, ali i dalje je dopušteno vruće paljenje žigom, iako je to nepouzdan, nepotreban, zastarjeli i nehuman način označavanja životinja. „Žigosanje kopitara je nanošenje tjelesne ozljede iz estetskih razloga, nema nikakvu bitnu identifikacijsku vrijednost, nego se svodi na estetiku i ljudsku taštinu, kako bi pojedinci obilježili svoje vlasništvo svima vidljivim znakom. Za dopuštanje žigosanja nema nikakvih medicinskih i znanstvenih opravdanja! Žigosanje se odvija bez primjene analgezije/anestezije i uzrokuje životinjama jaku bol i patnju ne samo u trenutku žigosanja nego i barem tjedan dana nakon toga, kada trpe bol i povišenu temperaturu. Dio tijela koji je žigosan ima lezije tipične za opekline trećega stupnja s nekrotiziranog mesa. Nakon žigosanja može doći do infekcija i teškog zacjeljivanja rana. Zato mnoge države zabranjuju tzv. vruće žigosanje konja, ali i ostalih životinja, a zabranu te prakse traže i veterinarske organizacije”, naglašavaju Prijatelji životinja.
Na javnoj raspravi naveli su i da je važno da se Zakonom o zdravlju životinja propiše obaveza preventivnih zaštitnih cijepljenja za štence i mačiće u uzgoju, ali možda i za neke druge vrste. Time bi se djelovalo preventivno u smjeru zaštite pasa i mačaka od najčešćih zaraznih bolesti.
Prijedlozi ostavljeni na javnoj raspravi mogu se pročitati OVDJE.